Ta studija nudi jedan od rijetkih uvida u posljedice klimatskih promjena i sječa šuma po stanovništvo jedne od najkrhkijih regija na svijetu jer zapravo nema dovoljno podataka o učincima zagrijavanja na zemlje u razvoju.

"Vrućina izazvana sječom šuma i klimatskim promjenama ubija radnike u tropskim državama i smanjuje izglede za rad bez rizika", komentirao je voditelj studije Nicholas Wolff iz nevladine udruge Nature Conservancy.

"Zapravo nedostaju studije koje se bave posljedicama zagrijavanja na stanovnike koji su najranjiviji kad je riječ o klimatskim promjenama, a pritom su baš oni najmanje za njih odgovorni", objasnio je.

Njegova ekipa istraživanje je temeljila na javnim podacima koji pokazuju da je sječa 4.375 km2 šume u području otoka Borneo izazvala porast dnevnih maksimalnih temperatura za 0,95 C u  razdoblju od 2002. do 2018.

Takav rast temperatura zapanjuje je jer radi se o intervalu od 16 godina, ističe Nicholas Wolff te podsjeća da se planet "zagrijao za otprilike 1 stupanj u više od 150 godina" od predindustrijskog razdoblja.

Gubitak oko 17 posto šumskog pokrova u toj regiji i posljedično zagrijavanje izazvalo je 104 smrti i smanjilo za 20 minuta na dan broj sati u kojima je moguće raditi na otvorenom, navodi se u studiji.

"Te šume nestaju u tjedan ili mjesec dana i odjednom živite u potpuno drugačijoj stvarnosti", ističe autor studije.

Na temelju klimatskih modela, studija procjenjuje da ako temperatura Zemlje poraste za 3 stupnja C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, broj mrtvih mogao bi dosegnuti 260 na godinu.

"Pogađat će velik broj ljudi", kaže Nicholas Wolff i oni "će morati odlučivati o tome hoće li riskirati život ili gladovati".

Indonezija posjeduje jednu od triju najvećih tropskih šuma na svijetu pa iako je deforestacija usporila od 2016., zbog poljoprivrede, eksploatacije šuma i rudarskih djelatnosti  šumski pokrov nastavlja se smanjivati.

Online platforma Global Forest Watch navodi da je Indonezija imala 2011. godine 93,8 milijuna hektara primarne šume, a to su prašume koju su se očuvale jer ih  ljudske aktivnosti nisu remetile. Riječ je površini veličine Egipta.

U 2020., veličina primarne šume u Indoneziji smanjila se za oko 10 posto.

Šume djeluju kao "prirodna klimatizacija", podsjeća Wolff.

One su možda najbolji put za prilagodbu klimatskim promjenama. Ako je pošumljavanje jedna od mogućnosti, tada je "još važnija opcija očuvati šume koje su preostale", kaže Wolff.