U Hrvatskoj svakoga dana umire 57 ljudi od nekog oblika raka, što na godišnjoj razini daje zabrinjavajuću cifru od 21 tisuće umrlih, pa se s pravom treba posvetiti velika pažnja današnjem Svjetskom danu borbe protiv raka, 4. veljače.

Zastupnicima je tim povodom predstavljena nacionalna javnozdravstvena kampanja "Mi možemo. Ja mogu", a oni su prigodno ispisivali poruke kojima podupiru tu kampanju. Obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv raka organizirao je Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u suradnji s Koalicijom udruga u zdravstvu i udrugom Sve za nju.

Tom je prilikom najavljena izrada Nacionalnog plana borbe protiv raka, koji bi trebao, kako je rekao potpredsjednik Sabora Željko Reiner, biti usvojen do kraja godine. "Zloćudne bolesti drugi su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Svaki drugi građanin umire zbog bolesti srca i krvnih žila, a svaki četvrti, odnosno 25% ljudi, zbog zloćudnih bolesti. Te bolesti moraju biti prioritet javnoga zdravstva u Hrvatskoj", kazao je Reiner.

Zloćudne bolesti u Hrvatskoj i Europi su u porastu, no kod nas posebno brine porast smrtnosti, za razliku od nekih europskih zemalja gdje se smrtnost od pojedinih vrsta raka smanjuje. Reiner je podsjetio da je HZZO u četvrtak donio odluku o uvrštavanju 16 novih pametnih lijekova za liječenje raka na listu lijekova.

Pročelnik Klinike za onkologiju KBC Zagreb Stjepko Pleština poručio je da Hrvatskoj treba izvedbeni plan koji će definirati postupke, onkološku mrežu centara za liječenje te definirati dijagnostičke i terapijske smjernice i rokove u kojima to treba napraviti.

"U Hrvatskoj, uz veću pojavnost, raste i smrtnost od raka i treba nešto žurno napraviti", rekao je Pleština. Razlozi tog porasta su starenje populacije, bolje otkrivanje bolesti te okolišni čimbenici, pa treba djelovati i na smanjenje rizičnih čimbenika, no to rezultate može dati tek nakon niza godina.

"Dakako, bez većeg odaziva građana na prevenciju ne može biti ništa, jer nikakva organizacija ranog otkrivanja raka debelog crijeva ne može uspjeti s odazivom populacije ispod 20%. Što se tiče dostupnosti terapije, nikada nećemo biti do kraja zadovoljni jer svaki dan stižu novi, sve diferentniji lijekovi koji su sve skuplji, no pravodobno i optimalno liječenje jest preduvjet uspjeha", kazao je Pleština.

Potpredsjednik Odbora za zdravstvo Siniša Varga istaknuo je značaj preventivnih programa budući da liječnici samo 10% mogu utjecati na tijek borbe protiv raka, a 90% je na pacijentima.

Ivica Belina iz Koalicije udruga u zdravstvu podsjetio je da je njegova udruga prije godinu dana pokrenula inicijativu za donošenje Nacionalnog plana borbe protiv raka.

Iznio je rezultate ankete u kojoj je sudjelovalo 195 onkoloških pacijenata, od kojih je njih 66% kazalo kako su bolest otkrili zbog vlastite sumnje da nešto nije u redu s njihovim zdravljem, dok je samo 5% otkrilo bolest putem preventivnih programa ranog otkrivanja.

Čak 72% nije razumjelo obrasce informiranog pristanka na liječenje, 16% kaže kako je na specijalistički pregled čekalo duže od dva mjeseca, a 62% smatra da su neki postupci poduzeti prekasno.

"Llista želja pacijenata ne razlikue od liste želja struke, zato pozivam administraciju i zastupnike da osiguraju najbolje moguće uvjete za rad na donošenju Nacionalnog plana", kazala je Ljiljana Vukota iz Udruge Sve za nju. Pozvala je na uključivanje civilnog društva u to jer predstavnici pacijenata nisu nerazumni i znaju da ne mogu dobiti sve odjedanput ali može se krenuti od implementacije Nacionalnog plana.