Najveća globalna prijetnja današnjice nisu ekonomska kriza i pad financijskog sektora već klimatske promjene, globalno zatopljenje i kriza resursa. Oni koji na ove riječi odmahuju rukom i proglašavaju ih histeričnim upozorenjima zelenih fantasta neka začepe nos i pokušaju u tom stanju izdržati/preživjeti duže od par minuta. Ili neka par dana piju vodu zagađenu industrijskim onečišćenjima i jedu hranu dodatno začinjenu agrokemikalijama.

Bez zraka, pitke vode i zdrave hrane nema ni života na Zemlji. Nažalost, na ove se činjenice prigodničarski podsjećamo jedanput, ili eventualno dva puta na godinu, odradimo nekoliko 'zelenih' akcija kako bismo 'oprali' nečistu savjest, međusobno si čestitamo Dan planete Zemlje ili Svjetski dan zaštite okoliša (05. lipnja) i dalje nastavljamo po starom.

No, Dan planete Zemlje koji se obilježava na današnji dan od 1970. godine nije prilika za slavlje, već podsjetnik na prijetnje koju naš način života predstavlja za opstanak života kakvog poznajemo na ovoj čudesnoj planeti.

Stoga ORaH u povodu ovog dana poziva sve građane/ke Republike Hrvatske da razmisle o vlastitom načinu života i promjene životni stil kako bismo očuvali planetarnu klimu smanjujući emisije stakleničkih plinova; održivo koristili postojeće bogate izvore i zalihe pitke vode; pametno gospodarili s našim tlom za zdravi život i proizvodnju hrane za svoje potrebe, ali i izvoz; prestali otpad smatrati problemom i pretvorili ga u priliku za bolji gospodarski razvoj i otvaranje 'zelenih' radnih mjesta; očuvali i održivo gospodarili s ukupnom biološkom raznolikosti.

Kako to možemo učiniti? Jednostavno, tako da postanemo skromniji i odgovorniji, da se ugledamo na one države koje zaštitu okoliša ne tretiraju kao krizu i problem, već kao priliku za drugačiji razvoj i bolji život - provedbom politike održivog razvoja. Povećanje potrošnje dovelo je do povećanja standarda, ali i do znatno većeg pritiska na resurse koje nije uravnoteženo među zemljama.

Bogati danas troše gotovo 80% svih resursa, dok siromašni ostatak troši preostalih 20%. Potrošnja resursa mjeri se takozvanim ekološkim otiskom. Čovjeku je potrebno 1.8 ha površine za proizvodnju hrane, odjeću, resorpciju otpada i sl. No, raspon ekološkog otiska varira od 6.1 ha po čovjeku u najbogatijim zemljama, do 1 ha ili manje u siromašnima poput Konga koji troši 0.8 hektara potrošnje po stanovniku.

Hrvatski je ekološki otisak 3.7 ha, što znači da trošimo tuđe resurse. Jednostavnom promjenom ponašanja potrošnja resursa može se smanjiti i na trećinu od prosječne primjenom vrlo jednostavnih metoda poput korištenja javnog prijevoza ili bicikla, odvajanja otpada i reciklažom, korištenjem stepenica umjesto lifta, štednjom vode, topline, struje.

Dan planete Zemlje je jedan dan u godini. No, poštivanje planete Zemlje samo taj jedan dan nije dovoljno. ORaH poziva građane/ke na djelovanje za planetu Zemlju, a time i Hrvatsku - svaki dan.

Više informacija o ORaH-u možete potražiti na www.orah.hr