Izlijevanje otrovnog mulja u Mađarskoj koje je otkrilo šokantne sigurnosne propuste, može se ponoviti na tisuće industrijskih lokacija diljem svijeta ako se sigurnosni propisi dramatično ne pooštre, upozorili su Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) i Greenpeace.

S osam mrtvih do sada i stotinama seljaka koji su evakuirani iz okolice tvornice aluminija MAL Co. kod Ajke, 160 km zapadno od Budimpešte, stručnjaci kažu kako vjeruju da je istjecanje milijun prostornih metara otrovnog crvenog mulja iz puknute brane, bila katastrofa koja je čekala da se dogodi.

WWF je u utorak objavio fotografiju snimljenu u lipnju, na kojoj se jasno vidi da curi jedan od bazena s muljem, nusproizvod procesa pretvaranja boksitne rude u aluminij oksid, što pokazuje da se mogla izbjeći katastrofa koja je uslijedila tri mjeseca kasnije.

U ponedjeljak je uhićen izvršni direktor tvrtke MAL Co. Zoltan Bakonyi, na temelju optužbi za ugrožavanje sigurnosti građana i nanošenje štete prirodnom okolišu.

>> Ekskluzivno: Mađarska kao film katastrofe

Greenpeace upozorava da će trebati neko vrijeme prije nego puni učinci katastrofe budu poznati. "Vrlo smo zabrinuti zbog toga. Regionalno to je ogromna katastrofa", izjavio je za CNN Bernhard Obermayr, direktor Greenpeacea za središnju i istočnu Europu.

"Sela u blizini mjesta istjecanja mulja neće se oporaviti od toga. Mulj je visoko toksičan, sadrži arsen i živu, koji izazivaju rak i mogu utjecati na nervni sustav. Te kemikalije ulaze u podzemne vode i proširiti će se kroz cijelu regiju Dunava. Vjerujemo da je najmanje 50 tona arsena ušlo u eko-sustav", naglasio je Obermayr.

Dodaje kako postoje još tisuće kritičnih mjesta s odlagalištima otrovnih kemikalija u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi, Kini, Africi i Latinskoj Americi.

"Vidjeli smo što se može dogoditi s velikom katastrofom u Mađarskoj, ali globalno u gospodarstavima u nastajanju, katastrofe se događaju svo vrijeme ali se ne prijavljuju. Postoji stalno curenje opasnih kemikalije iz rudnika, a ne samo jedan 'veliki prasak' poput ovoga", rekao je Obermayr.

U Europskoj uniji su standardi industrijske sigurnosti visoki, ali je Mađarska, iako članica EU-a, izuzeta od poštivanja tih propisa još 10 godina, pa se u praksi radi po propisima iz doba Sovjetskog Saveza, navodi CNN.

Postojale su mnoge naznake da brana curi, da je pritisak mulja previsok i da je održavanje manjkavo, no uprava nije reagirala, kazao je čelnik Greenpeacea.

Konzultant aluminijske industrije David Harris složio se da su sigurnosni standardi u tvornici u Mađarskoj bili vrlo slabi, te da nije bilo nikakve analize rizika u slučaju puknuća brana ili u odnosu na druge sigurnosne nedostatke. Govoreći o svom iskustvu rada u aluminijskoj industriji u Australiji, Harris je kazao da su tamo bazeni crvenog mulja smješteni stotinama kilometara daleko od najbližeg naselja, te da nigdje nije vidio bazen crvenog mulja iznad grada, kao u Mađarskoj.

Naglasio je kako ga oduvijek iritira činjenica da su zemlje istočnog bloka pristupile Europskoj uniji ali nisu morale poštivati propise EU, jer bi u suprotom, Mađarska primjerice, morala zatvoriti većinu svoje industrije.

"Najmanje tri od 37 analiziranih elemenata mogu predstavljati dugoročne probleme za okoliš i zdravlje - antimon, nikal i kadmij", kaže se na internetskoj stranici austrijskog Greenpeacea. I dalje je najgore onečišćenje arsenom, kojeg u analiziranu blatu ima 130mg/kg. U blatu je i 40mg/kg antimona, "mogućeg kancerogena", što je triput više od dopuštene razine. Prevelika je i razina nikla - 270 mg/kg, jer je riječ o poznatom alergenu i mogućem kancerogenu.

Kadmij, koji šteti živčanom i reproduktivnom sustavu, neznatno je niži od propisane razine, ali zbog već onečišćena tla "može predstavljati problem", objašnjava Greenpeace, koji kritizira mađarsku vladu što dosad nije objavila nijedan podatak o onečišćenju otrovnim blatom koje se izlilo na površini od 40 četvornih kilometara prošlog ponedjeljka. (hina/metro-portal)