Američka državna tajnica Hillary Clinton izjavila je u utorak da će četvrti krug sankcija Vijeća sigurnosti UN-a protiv Irana, zbog njegovog nuklearnog programa, o čemu će Vijeće glasovati u srijedu, biti najoštrije sankcije s kojima se Teheran do sada suočio.

"Može se reći da su to najznačajnije sankcije s kojima se Iran ikada suočio. Količina jedinstva koja se stvorila u međunarodnoj zajednici jako je važna", rekla je Clinton u Quitou, na zajedničkoj konferenciji za tisak s ekvadorskim predsjednikom Rafaelom Correom.

Veleposlanik Meksika pri UN-u Claude Heller, predsjedatelj Vijeća sigurnosti UN u lipnju, rekao je novinarima da se Vijeće treba sastati u srijedu u 10 sati, nakon što je postignuta široka suglasnost o tome tko će sve biti izložen sankcijama u Iranu. Clinton je odbila predvidjeti ishod glasovanja u 15-članom Vijeću sigurnosti, no američki je ministar obrane Robert Gates izjavio u Londonu da će sankcije biti prihvaćene te da će otvoriti put za dodatne, još oštrije, mjere SAD-a i njegovih saveznika.

"Strategija je kombinacija diplomacije i pritiska kako bi se uvjerilo Irance da idu u krivome smjeru kada je riječ o njihovoj sigurnosti, da će potkopati svoju sigurnost nastojeći se domoći nuklearnog oružja, a ne ojačati je", rekao je Gates, kako navodi agencija AP.

Zapadni diplomati očekuju da će 12 članica Vijeća sigurnosti, uključujući svih pet stalnih članica s pravom veta, glasovati za rezoluciju, dok se to ne očekuje od Turske, Brazila i Libanona, navodi Reuters. U konačnoj verziji rezolucije, koju je pribavio AP, sankcije će biti oštrije od ranijih kazni, no još uvijek daleko od paralizirajućih gospodarskih kaznenih mjera ili naftnog embarga.

Iran je četvrti po veličini proizvođač nafte na svijetu, ali i drugi najveći uvoznik benzina, jer mu nedostaje rafinerijskih kapaciteta.

Sankcije će zabranjivati Iranu da nastavlja "svaku aktivnost povezanu s osposobljavanjem balističkih projektila da nose nuklearno oružje", zabraniti iranske investicije u aktivnosti kao što su rudnici urana, te zabraniti mu kupnju više kategorija teškog oružja, uključujući jurišne helikoptere i projektile.

Konačni, tzv. "plavi" nacrt rezolucije, također poziva članice UN-a na suradnju u inspekcijama brodskog tereta, za što se mora dobiti suglasnost države pod čijom zastavom brod plovi, ako postoje "razumni temelji" za uvjerenje da teret može pridonijeti iranskom nuklearnom programu.

Na financijskoj strani, nacrt rezolucije poziva, ali ne zahtijeva, od zemalja da blokiraju financijske transakcije, uključujući osiguranje i reosiguranje, te zabranjuje licenciranje iranskih banaka ako postoje "razumni temelji" za uvjerenje da te aktivnosti mogu pridonijeti iranskim nuklearnim aktivnostima.

Glavne sankcije - mjere protiv nuklearne industrije, embargo na oružje i inspekcije brodova, usuglašene su tijekom svibnja, no velike sile su dalje pregovarale o konkretnom popisu iranskih tvrtki i pojedinaca koji će biti izloženi sankcijama, uključujući i zamrzavanje imovine.

Službena nova "crna lista", koja je objavljena u utorak uoči glasovanja, rezultat je višemjesečnih pregovora uglavnom između Amerikanaca i Kineza oko toga kako prošititi popis koji je već uključen u trima prethodnim rezolucijama sa sankcijama Iranu, navodi u utorak online The New York Times.

"Strategija je kombinacija diplomacije i pritiska kako bi se uvjerilo Irance da idu u krivome smjeru kada je riječ o njihovoj sigurnosti, da će potkopati svoju sigurnost nastojeći se domoći nuklearnog oružja, a ne ojačati je", rekao je američki ministar ibrane Robert Gates.

Na "crnu listu" je dodana 41 tvrtka i jedan iranski znanstvenik, Javad Rahiqi (56) direktor Centra za nuklearnu tehnologiju u Isfahanu, navodi NY Times, dodajući kako se na UN-ovu popisu za sankcije od ranije nalazi 40 pojedinaca iz Irana. Na novom popisu su 23 industrijske kompanije, mnoge od njih uključene u ugovore s vojnom ili nuklearnom industrijom. Tu su i dvije banke, Export Development Bank of Iran, koja radi transakcije za iransku vojsku vrijedne desetke milijuna dolara, te First East Export Bank koju kontrolira banka Mellet koja također radi transakcije za vojnu industriju.

SAD je tražio da se uključi još banaka, uključujući i Središnju banku Irana, no Kina i druge članice Vijeća su tvrdile da bi to štetilo nacionalnom gospodarstvu, navodi NY Times.

Nadalje, tu je 15 tvrtki koje su u vlasništvu, ili pod nadzorom, ili rade za iransku Revolucionarnu gardu. Među najistaknutijim je građevinska tvrtka Khatam al-Anbiya. Ta je tvrtka u vlasništvu Revolucionarne garde i do sada je dobila ugovore za rad na vojnim i civilnim projektima vrijednim milijarde dolara. Ti projekti uključuju i tajni objekt za obogaćivanje uranija kod grada Qoma, otkriven u rujnu 2009. Na popisu za sankcije su i tri brodarske kompanije, povezane s tvrtkom Shipping lines Islamske republike Irana. (hina/metro-portal)