Petnaesti Festival 25 FPS održat će se od 26. do 29. rujna u Zagrebu u prostorima Studentskog centra gdje će se u okviru natjecateljskog programa prikazati 23 filma, među kojima se nalaze i 3 filma domaćih autora (Silvestra Kolbasa, Renate Poljak i Mate Ugrina), izvest će se 2 performansa proširenog kina (Expanded Cinema) te će se prikazati trodijelni program izuzetno cijenjen među ljubiteljima inovativnih, nezavisnih i eksperimentalnih filmova - Žiri predstavlja.

Svaki član Velikog žirija dodjeljuje zaseban Grad prix autorima najboljih filmova, a publici se predstavlja posebno kuriranim programima sastavljenim od svjetskih klasika avangardnog i inovativnog filma koji sve teže nalaze put do domaćih festivalskih i kino repertoara što ga čini izuzetno vrijednom i rijetkom prilikom za sve filmofile. Ulaz na sve progtame festivala je slobodan.

Ovogodišnji Veliki žiri čine Louis Henderson - britanski autor, dobitnik nagrade žirija kritike na prošlogodišnjem Festivalu 25 FPS (Sunčev kamen, ko-režija s Filipom César), čiji je film Kruti otpad, prikazan na 25 FPS-u 2014. godine; Kim Knowles - škotska kustosica specijalizirana za eksperimentalni, a posebice analogni film, predaje film na Sveučilištu Aberystwyth te je selektorica za eksperimentalni film na Međunarodnom filmskom festival u Edinburgu, i Shai Heredia - indijska filmska autorica i kustosica, osnivačica međunarodnog festivala eksperimentalnog filma Experimenta u Indiji te dvostruka dobitnica festivalskog Grand prixa 2 (Ja sam mikro, 2012, Dnevnik starog psa, 2016).

Nagradu žirija kritike dodjeljuje tročlani žiri: povjesničar umjetnosti i kustos Lovro Japundžić, filmska kritičarka Valentina Lisak i slobodni kustos Marius Hrdy.

Žiri predstavlja 1 - Louis Henderson: Povijest, stvaran početak

Koristeći se arheološkim metodama, britanski autor Louis Henderson bavi se globalnim socio-političkim dinamikama koje su definirane kapitalizmom, rasizmom i poviješću europskog kolonijalnog projekta. Umjesto programa kratkometražnih filmova, odlučio je prikazati jedan dugometražni film koji je označio prekretnicu u njegovom životu filmskog autora - Film o Temzi (1986) redatelja Williama Rabana, a ujedno je i u dijalogu s njegovim srednjometražnim filmom More je povijest (2016). Film o Temzi iz „perspektive rijeke" prikazuje London iz doba Margaret Thatcher i njegov industrijski pad, sastavljen od arhivskih snimaka, zvuka i teksta koji bude sjećanja na Britansko Carstvo i iskrivljene ideale koji su stvorili projekt europske moderne. Film je ujedno i priznanje da je arheologija jedinstvena filmska metoda, odnosno estetski pristup koji otkriva neprekinutu prisutnost prošlosti u svrhu kritičkog propitivanja politike sadašnjosti. Kako bi istražio i preispitao vezu rijeke Temze s Atlantskim oceanom i atlantskim ropstvom, Henderson je Rabanov film doveo u dijalog s vlastitim filmom More je povijest (2016) u kojem tvrdi da se početak europske moderne poklapa s dolaskom Kristofora Kolumba u Ameriku 1492., da je to ugrozilo atlantsku trgovinu robljem, a s njome i rasni kapitalizam koji je oblikovao svijet u kojem danas živimo. Program se prikazuje u petak 27. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 2 - Kim Knowles: Refleksije o materijalnom filmu

Kim Knowles, filmska kustosica specijalizirana za analogni film, u Zagreb donosi izuzetno vrijedan i reprezentativan izbor materijalnog filma uglavnom autorica, no ističe kako program nije nužno feministički, već se bavi prostorom, mjestom i prirodnim svijetom te njihovom kombinacijom s radikalnim tjelesnim gestama. Upotrebljavajući procese izbjeljivanja filmske trake, njenog zakopavanja u zemlju, namakanja, grebanja, šivanja, tiskanja, raznih ručnih obrada, filmovi predstavljaju svojevrsnu tapiseriju materijalnih intervencija koje ističu moć filma da gledatelja stimulira na izrazito fizički način. Među desetak naslova ističe se Fitilji (Fuses, 1964-1967), kanonski i seksualno eksplicitni film ove godine preminule autorice i pionirke performansa Carolee Schneemann, Slajdovi (1970), ručno printani film škotske autorice Annabel Nicolson s te filmovi novijeg datuma poput Ni/je dio (2019) Vicky Smith. Program se prikazuje u subotu, 28. rujna u 16 sati u Kinu SC.

Žiri predstavlja 3 - Shai Heredia: Djelić one Indije

Četiri filma iz programa filmske autorice i kustosice Shai Heredia zagrebačkoj će publici približiti djelić izuzetno zanimljive indijske kinematografije u kojem se dokumentarni film na uzbudljiv način susreće s eksperimentalnim. Program obuhvaća radove snimljene od 1960-ih godina do danas, čime nudi izrazito kompleksan i dinamičan uvid u modernizaciju i liberalizaciju indijskog društva. Premijerno u Hrvatskoj prikazat će se upravo restaurirana verzija četrdesetominutnog filma Priče s planeta Kolkata (1993) redatelja Ruchira Joshija u kojem se kombinacijom osobnog pristupa i prikaza Kalkute u raznim filmovima i kinematografijama stvara neodoljiv portret ovog fascinantnog bengalskog grada. Film Ovaj dio one Indije (1972) redatelja SNS Sastryja gledatelje će približiti indijskoj mladeži sedamdesetih godina i to putem tema o obrazovanju, seksualnosti, represiji i mogućnostima slobode. Program se prikazuje u nedjelju 29. rujna u 16 sati u Kinu SC.