Od sredine rujna, na programu kina Tuškanac moguće je uživati u novom 'portretu', to jest ciklusu posvećenom opusu plodonosnih filmaša kultnog statusa. Na redu je retrospektiva pop-avangardističkih djela američkog redatelja i scenarista Briana De Palme koji se u dugogodišnjoj karijeri ponajviše ostvario u žanrovima napetog, kriminalističkog i psihološkog trilera.

Kroz osjetan utjecaj filmaša kao što su Alfred Hitchcock i Michelangelo Antonioni, ovaj vodeći član novoholivudske generacije filmskih redatelja svojim je radom usko vezan uz underground scenu s osjetnom fascinacijom za patologiju likova unutar koje su ucrtani osjetljivi i rubni motivi psihoze, grizodušja, voajerizma, seksa i nasilja.

Upravo iskustvo undergrounda, oplođeno utjecajem Jean-Luca Godarda, do vrhunca dovodi u briljantnoj metafilmskoj satiri na temu kontrakulture, rasizma, političke ljevice i rata u Vijetnamu Zdravo mama! (1970.).

U daljnjim desetljećima zanos psihopatologijom prevodi u postmodernističku poetiku. Tako nastaje niz lucidnih ostvarenja u kojima oponaša postupke iz filmova Alfreda Hitchcocka, a posebno su zapažena Obučena da ubije (1980.) i Striptiz smrti (1984.).

Fantom iz raja (1974.) satirični je osvrt na poetiku glam-rocka i mehanizam djelovanja masovnih medija, a spaja motive Fantoma iz opere i Fausta. Fascinantnim melodramskim trilerom Pucanj nije brisan (1981.) polučuje žanrovski 'nastavak' art-hita Povećanje Michelangela Antonionija, dok se Misijom na Mars (2000.) emocionalno angažirano referira na Odiseju u svemiru (2001.) Stanleyja Kubricka.

Zasebnu cjelinu čine njegovi 'gangsterski' filmovi među kojima je važno izdvojiti Lice s ožiljkom (1983.) koji je remake istoimenog filma Howarda Hawksa, zatim Nedodirljivi (1987.) koji se oslanja na istoimenu klasičnu tv-seriju i citira Oklopnjaču Potemkin Sergeja Mihajloviča Ejzenštejna, dok Mudrijaši (1986.) i Carlitov način (1993.) ipak ne ulaze u izravne eksplicitne intertekstualne odnose.

Iz raznih epoha De Palmina rada u sklopu ciklusa naći će se i kontroverzni nadnaravni horor triler Carrie (1976.) nastao prema debitantskom romanu Stephena Kinga, ali i Furija (1978.) nastala prema istoimenoj adaptaciji romana Johna Farrisa. Važno je spomenuti i ratni triler Žrtve rata (1989.) koji je svojevremeno dočekan kao vruć orah za hollywoodsku kinematografiju, ali i Zmijske oči (1998.) s Nicolas Cageom te jedan od njegovih najhrabrijih filmova u kontekstu američke povijesti sugestivnog naziva Razotkriveno (2007.).

Smatran virtuozom vizualnog oblikovanja, Brian De Palma jedan je od najvećih inovatora i redateljskih talenata u povijesti filma čija se ostvarenja, upravo zbog potresnog karaktera u svrhu ilustrativnosti i vjerodostojnosti istine, opisuju kao perverzna i okrutna.

Međutim, zalazeći u animalnu sferu nepregledne ljudske psihe, ovaj cijenjeni inaugurator radikalne varijante postmodernizma, karikaturom i kolažiranjem osvještava o uzrocima i posljedicama svakodnevnih tragedija braneći ugnjetavane protagoniste često im dajući nadnaravne sposobnosti, čime u gledatelju budi empatiju, ali i adrenalin dok ga bespoštednim, ali napetim zapletima vodi do svojevrsne katarze.

Raspored projekcija dostupan je OVDJE, a ulaznice za sve projekcije moguće je kupiti na blagajni Kina, ali i online putem platforme ulaznice.hr.