Istraživanje GfK o korištenju bankarskih usluga u Hrvatskoj pokazalo je da devet od 10 odraslih građana posluje s barem s nekom bankom, njih 69 posto navodi da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana, a oko 4 posto građana izjavljuje da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita.

Većina klijenata posluje samo s jednom bankom. Ipak, nešto više od četvrtine klijenata posluje s dvije ili više banaka.

Zanimljive su razlike u korištenju bankarskih proizvoda tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Prateći od 2000. godine može se uočiti porast u broju klijenata koji koriste tekući račun, a uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus.

>> Što je globalna kriza učinila Hrvatskoj?

S druge strane, napominju iz GfK, uočava se pad u udjelu klijenata koji koriste čekove koji su kao sredstvo plaćanja zamijenjeni drugim 'modernijim' načinima plaćanja (internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, bankarstvo putem mobilnog telefona, trajni nalog).

Očito da je i sama gospodarska kriza djelovala na korištenje određenih bankarskih proizvoda i usluga. Ljudi se više okreću štednji, a manje kreditima, pokazalo je istraživanje provedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 građana osobnom anketom u kućanstvima.

Oko 4 posto građana izjavljuje da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita.

Osim što dvije trećine građana smatra da je teže dobiti kredit od banke nego prije, izražava se i opreznost pri zaduživanju. Tako 69 posto građana navodi da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana (krediti, minusi, kartice). (hina/metro-portal)