Na svjetskim su burzama prošloga tjedna, drugoga zaredom, cijene dionica porasle, no u četvrtak je američki Fed povećao diskontnu stopu, što najavljuje kraj ere jeftinog novca i otvara pitanje može li se oporavak američkog gospodarstva nastaviti i bez poticajnih monetarnih i fiskalnih mjera.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 3 posto, na 10.402 boda, dok je S&P 500 porastao 3,1 posto, na 1.109 bodova. Nasdaq indeks osvojio je 2,8 posto, dosegnuvši 2.243 boda.

Početkom prošloga tjedna cijene su dionica porasle zahvaljujući dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima niza kompanija i makroekonomskim podacima koji ukazuju na stabilan oporavak najvećih svjetskih gospodarstava.

No, u četvrtak navečer uslijedio je 'hladan tuš'. Američka središnja banka neočekivano je, po prvi puta od 2007. godine, povećala diskontnu stopu s 0,50 na 0,75 posto, što je na svjetskim financijskim tržištima izazvalo strahovanja od zaoštravanje monetarne politike u SAD-u.

Poboljšani uvjeti na tržištu omogućuju središnjoj banci normalizaciju procesa, ali povećanje diskontne stope ne predstavlja zaokret u monetarnoj politici, poručio je Fed, nakon što je njegov neočekivani potez izazvao naglo jačanje dolara, a pad cijena sirovina i dionica na svjetskim tržištima.

Premda povećanje diskontne stope ne utječe izravno na kamate na kredite Amerikancima, jer se ta kamata naplaćuje bankama samo za izvanredne kredite, ulagači na svjetskim tržištima shvatili su taj potez kao dio strategije povlačenja izvanrednih mjera koje je Fed uveo prije više od godinu dana kako bi poboljšao likvidnost financijskog sustava, izazvao pad kamata i potaknuo izlazak američkog gospodarstva iz recesije.

"Prije otprilike dvije godine ciklus izvanrednog labavljenja monetarno-kreditne politike počeo je smanjenjem diskontne stope, što je poboljšalo likvidnost banaka. Stoga povećanje te stope znači da je počeo dug put prema normalizaciji politika Feda", objašnjava Robert Rennie, strateg u australskoj banci Westpac.

Pokušavajući 'ohladiti' tržišta, koja su burno reagirala na povećanje diskontne stope, Fed je priopćio kako ne treba očekivati da će ova "modifikacija voditi u zaoštravanje financijskih uvjeta kompanijama i kućanstvima, te da to ne predstavlja nikakav signal u vezi gospodarskih izgleda, niti promjene monetarne politike".

Priopćio je, također, da će ključne kamate na savezne fondove, koje određuju kamate na kredite građanima i kompanijama, još neko vrijeme ostati nepromijenjene na rekordno niskim razinama od 0 do 0,25 posto.

"Povećanje diskontne stope dio je procesa normalizacije i time se ni na koji način ne najavljuje promjena kamate na savezne fondove", kazao je James Bullard, predsjednik Fedove podružnice u St. Louisu, dodavši da su očekivanja tržišta u vezi povećanja kamata pretjerana.

Ulagači se plaše da neće proći puno vremena do povećanja drugih kamata, što bi moglo usporiti oporavak američkog gospodarstva, s obzirom da bi porasle kamate na kredite kompanijama i građanima.

No, s obzirom da je i u Kini nedavno počelo zaoštravanje monetarne politike, ovaj potez Feda smatra se signalom da se bliži kraj razdoblju jeftinog novca, koji je više od godinu dana bio glavni pokretač izlaska najvećih gospodarstava svijeta iz recesije i osnovna poluga rasta cijena dionica na burzama.

"Ulagači znaju da Fed kreće prema povećanju kamata. Pitanje je samo hoće li to biti dug ili kratak put", kaže Quincy Krosby, strateg u tvrtki Prudential Financial.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 4,2 posto, na 5.358 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je 4 posto, na 5.722 boda, dok je pariški CAC osvojio 4,7 posto, dosegnuvši 3.769 bodova.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks prošloga tjedna porastao 0,3 posto, na 10.123 boda. (hina/metro-portal)