Burnout sindromu najčešće su izloženi oni koji rade s ljudima i pritom su izloženi tuđoj patnji, pa studije pokazuju da čak 30 posto liječnika i samo doživi ove simptome. 

Loša organizacija rada, šef koji nema razumijevanja ili prevelika vlastita očekivanja - podloga su za ovaj sve češći poremećaj, a zanimljivo je da su najrizičnija skupina upravo - liječnici.

Mada ga ne zovu tako, na poslu,  izgaraju i hrvatski radnici.

"Glavobolja umor, nemogućnost opuštanja, nesanica, loše raspoloženje, a dugotrajni stres dovodi do fizičkih promjena, tako da se može pojaviti povišen krvni tlak, gastritis, čir na želucu", izjavio je Goran Arbanas, psihijatar.

Uz liječnike dugotrajnom stresu često su izloženi i: nastavnici, vatrogasci, policajci, novinari, socijalni radnici i manageri, no htjeli mi to priznati ili ne, nijedna profesija nije izuzetak.

Sindrom izgaranja na poslu često se poistovječuje s umorom ili depresijom, no ako vam se od same pomisli na posao oznoje dlanovi - možda je riječ upravo u burnoutu.

"Prevencija burnouta, odnosno svake stresne situacije je da uspijemo izgraditi život i izvan posla, odnosno da imamo neki svoj hobi, da imamo obitelj u kojoj dobro funkcioniramo, i aktivnosti u kojima se možemo opustiti, u kojima možemo zaboraviti na posao", dodaje Arbanas.

Jer na posao doista ponekad treba zaboraviti - ma što vaši šefovi mislili o tome.