Ali kod proročanstva je recept jednostavan: što nerazumljivije to bolje, jer se tada može kriviti loše tumačenje. Još u Antici se rijetko poduzimao neki poduhvat, bez savjetovanja proročišta. Tako je i grčki vladar Krez svojedobno potražio mišljenje u svetištu na Delfiju i sretan krenuo u vojni pohod protiv Perzijanaca jer su mu proroci najavili kako će "propasti veliko carstvo" ako "grčko božanstvo" prijeđe granicu prema Perziji.

Naravno, dežurni proroci nisu mogli biti krivi kada je sve krenulo po zlu, jer je bio problem samog Kreza što je mislio da "propast velikog carstva" znači propast mrskih neprijatelja. Zapravo je propalo - njegovo carstvo.

I u Bibliji ima proročanstava koje se mogu ovako ili onako tumačiti. Prorok Jeremija je upozoravao sugrađane, "ne dopustite da vas prevare proroci koji su među vama, reče Gospodin", ali isto tako je Sveta knjiga najavila i dolazak Izbavitelja. Da li njega još treba čekati - što vjeruju židovi, ili je to bio Isus Krist, o tome vlada spor koji traje već dva milenija, upozorava i teolog Manfred Becker-Huberti.

Mračne riječi govore - svašta i ništa

On ukazuje i da su "mračne riječi" omiljeno sredstvo raznih proroka, bila to Antika pa do modernih vračara koje proriču sve što treba i preko interneta. Time ostaje širok prostor za najrazličitije interpretacije, a najbolji primjer su i stihovi Michaela de Notredamea - poznatijeg pod imenom Nostradamus. Sve do smrti 1566. privlačio je publiku svojim proročanstvima i vidovnjačkim vizijama tako da njegovi sljedbenici sve do današnjeg dana u stihovima pronalaze događaje koji su se upravo dogodili, od nacizma pa čak i do krize eura.

Teolog Becker-Huberti ukazuje kako je i tim popularnim proročanstvima zajedničko da u pravilu najavljuju katastrofe, pomor i kraj svijeta - ukratko, što gore, to bolje. No i ovaj teolog je donekle pristran - točno to se može odnositi i na Otkrivenje, posljednje poglavlje Biblije, a Katharina Belitz, psihijatrica iz Kölna tu potrebu čovjeka da vidi u budućnost također smatra nečim posve prirodnim: "U tome radije posežu za sustave objašnjavanja koji nisu obuhvaćeni prosvijećenom i prirodnom znanošću". A potreba za takvim "drugačijim" sustavima objašnjavanja je osobito izražena kad smo došli u godinu koja svojom brojkom osobito uzbuđuje maštu: 2012.

Savršen broj: 2 x 6, 4 x 3...

Tako je već poznato da su Maje prorokovale (još jedan) kraj svijeta 21.12.2012., jer je upravo broj 12 posebna brojka još od najstarijih vremena. Grčki Olimp je popunjen s 12 glavnih božanstava, dvanaest je znakova horoskopa i dvanaest mjeseci u godini. Dan se sastoji od dva puta po 12 sati, a i kršćani su puni strahopoštovanja prema toj brojci. Dvanaest je apostola, isto toliko plemena Izraela koji pjevaju 12 psalama tijekom noći. Duh Sveti je ljudskom rodu dao dvanaest vrlina, a i sveti grad Jeruzalem ima dvanaest gradskih vrata nad kojima stoji isto toliko anđela.

I ljudi su dugo računali s brojkom dvanaest pa tako i danas u samoposluživanjima kupujemo dvanaest - tuce jaja. I konačno, znatiželja da se baš za ovu godinu pročita barem horoskop u novinama leži i u drugoj predrasudi o brojkama. Jer nakon matematički skladnog broja 12 slijedi broj 13 - brojka koja se pak povezuje s propašću i izdajom Isusa od trinaestog apostola, Jude.