Rezultati pokazuju da su ljudima kojima je dijagnosticiran anksiozni poremećaj i visok IQ bili su povezani s visokim nivoom zabrinutosti, piše Live science.

Pored toga, oni s anksioznim poremećajem imali su veći rezultat na IQ testu od zdravih ljudi, kao i viši nivo aktivnosti u dijelovima mozga koji pomažu u komunikaciji između dijelova mozga. Smatra se da su ove regije pridonijele evolucijskom uspjehu ljudi, kažu istraživači.

Iako anksioznost smatramo nečim lošim, ona je povezana s inteligencijom - vrlo prilagodljivom osobinom, rekao je dr. Jeremy Coplan, istraživač studije i psihijatar iz medicinskog centra SUNY Downstate u New Yorku.

"Visoka razina anksioznosti može biti onesposobljavajuća a brige pacijenata često su iracionalne", rekao je Coplani dodao:

"Ali postoji opasnost od zamjene. Tada ta prekomjerna briga postaje vrlo prilagodljiva".

"Ljudi koji djeluju na signale te opasnosti vjerojatno će sačuvati svoje živote i živote svojih potomaka", objasnio je Coplan.

Budući da je studija objavljena u časopisu "Frontiers in Evolutionary Neuroscience" bila mala, potrebno je više istraživanja da bi se potvrdili nalazi.

Anksioznost i inteligencija

U studiji je 26 pacijenata s anksioznim poremećajem i 18 zdravih ljudi radilo je IQ test, zajedno s upitnikom za procjenu razine zabrinutosti.

Među sudionicima s anksioznim poremećajima, što je bio veća razina zabrinutosti, to je bio veći IQ rezultat.

Zanimljivo je da se kod zdravih pacijenata primijetilo suprotno: oni s visokim IQ imali su tendenciju da imaju nizak nivo zabrinutosti, a oni s niskim IQ imali su visok nivo zabrinutosti.

Nedostatak brige

Premalo brige može biti problematično za pojedince i društvo, rekao je Coplan.

Neki ljudi "nisu sposobni vidjeti bilo kakvu opasnost, čak i kada je opasnost neposredna. Ako su ovi ljudi na položajima lidera, oni će ukazati široj populaciji da ne treba brinuti", rekao je Coplan i zaključio da u nekim situacijama taj nedostatak brige može imati društvene posljedice.