« Svijet
objavljeno prije 3 mjeseca i 17 dana
VELIKA BRITANIJA

Brexit? Kakav Brexit?

Prije četiri godine Velika Britanija je napustila EU. U narednih dvanaest mjeseci bit će održani izbori, ali Brexit više nije tema. Što je napuštanje EU-a donijelo Britancima?

Što je donio Brexit?
Što je donio Brexit? (Arhiva)
Više o

Velika Britanija

,

EU

,

Brexit

Brexit je bio dominantna tema nakon referenduma o članstvu u EU-u 2016. godine. Ali od službenog napuštanja Europske unije krajem siječnja 2020. čini se da je kolektivni kamen pao s britanskog srca: konačno više nema rasprava sa susjedima i prijateljima, nema više svađanja s bakom i djedom na obiteljskim proslavama.

Kada se rade predizborne ankete o pitanjima koja najviše brinu građane, EU i Brexit više nisu ni među prvih deset. U najnovijem istraživanju Instituta Ipsos su gospodarstvo i inflacija na vrhu, a samo pet posto ispitanika smatra da je Europa važno pitanje.

EU nostalgija? Ne primjećuje se!

Pobijedili su „brexitovci" i to više nikoga ne pogađa. Ne postoji značajna politička snaga u zemlji koja se zalaže za poništavanje Brexita. Iako će BDP dugoročno biti oslabljen za četiri posto kao rezultat izlaska iz EU-a. I iako ogromna većina stanovništva sada žali zbog napuštanja europske obitelji.

Dakle, što Velika Britanija može učiniti sa svojom novom neovisnošću? Ne mnogo, kažu stručnjaci iz „UK in a Changing Europe" s Kraljevskog koledža u Londonu. "Boris Johnson je mnogo govorio o korištenju 'novih sloboda'. Ali do sada je malo toga provedeno", objašnjava znanstvenik Jannike Wachowiak.

Nejasne gospodarske koristi

Dosadašnje deregulacije su zato više bile simbolične prirode. Kao što je mogućnost prodaje vina u bocama od jedne pinte (568 ml). Odgovorni ministar pokušava predstaviti novi zakon kao napredak - uostalom i Winston Churchill je tako pio svoj voljeni šampanjac. Ali, gospodarske koristi ostaju prilično nejasne.

Postoje nove barijere za trgovanje s najvažnijim partnerom. Zbog neizvjesnosti od promjena smanjile su se investicije tvrtki. I na žalost mnogih koji su glasali za Brexit, broj imigranata je sada veći nego prije napuštanja EU-a: više od 700.000 u jednoj godini, što je rekordna brojka.

Medicinske sestre iz Afrike ili Azije

Zdravstvo posebno ovisi o kvalificiranim radnika iz inozemstva. Britanska vlada je morala izdati skoro 100.000 viza liječnicima, medicinskim sestrama i drugim zdravstvenim radnicima u jednoj godini. Ovo je više nego ikada ranije, kaže Institut Opservatorij za migracije na Sveučilištu u Oxfordu. Većina angažiranih kvalificiranih radnika ne dolazi iz EU-a.

Prije četiri godine je Londonka Deirdre Yager bila među onima koji su otvarali šampanjac u noći Brexita. Smatrala je da je trenutak „uzbudljiv", čak i „opijajući". „Napokon sloboda!" Ono što joj je najviše smetalo u vezi s EU-om bila je birokracija, za koju je smatrala da je previše rasipnička, previše nedemokratska i previše udaljena od realnosti života u njenoj zemlji. Već i činjenicu da se Europski parlament redovito seli u Strasbourg smatrala je smiješnom.

Ona do sada ne vidi nikakve jasne prednosti Brexita. Ali ne osjeća ni nedostatke. Njen sin živi u domu za njegu zbog teškog invaliditeta, a njenom suprugu Barryju, koji boluje od Parkinsonove bolesti, također je potrebna redovita pomoć́. Nema problema s nedostatkom medicinskog osoblja ili njegovatelja, kaže Deirdre Yager. Umjesto da, kao nekad, dolaze iz EU-a, medicinske sestre sada dolaze iz Afrike ili Azije. Mladić́ sa Sri Lanke dobro brine o Barryju, kaže, i dodaje da nimalo ne žali zbog Brexita.

Za ekonomista Juliana Jessopa novi sustav je poboljšanje. Umjesto da se dozvoljava nekontrolirana imigracija iz EU-a, kao što je ranije bio slučaj, sada se u zemlju mogu dovesti kvalificirani radnici baš za one sektore u kojima nedostaju.

Jessop je jedan od rijetkih britanskih ekonomista koji podržavaju Brexit. Prema njegovom mišljenju, mnoge tvrtke su se u prošlosti previše oslanjale na jeftinu radnu snagu iz EU-a umjesto da ulažu u nove tehnologije. To je i razlog za nedovoljnu produktivnost Velike Britanije, smatra on. I ističe da je Brexit stvorio više prostora za trgovinu - ali i da je sadašnja vlada previše oprezna da bi to iskoristila.

Nema smisla previše se orijentirati prema Europskoj uniji i jednostavno usvajati njena pravila, jer se tada ne bi iskoristile šanse, ističe Jessop. On kao cilj navodi sklapanje novih trgovinskih sporazuma, na primjer sa SAD-om, čak i ako su ovi pregovori u zastoju. Jessop također vidi dobre šanse za razlikovanje od EU-a u financijskom sektoru i umjetnoj inteligenciji, budući da Unija, kaže on, ima previše pravila. On smatra da se Velika Britanija po tom pitanju treba prije ugledati na SAD.

Granice neovisnosti

Jannike Wachowiak ne smatra isključenim da bi Velika Britanija u budućnosti mogla profitirati i na području umjetne inteligencije. No on upozorava da je problem „što više niste u istoj prostoriji u kojoj se vode mnogi važni razgovori". To je slučaj s Vijećem za trgovinu i tehnologiju, u kojem EU i SAD redovito na ministarskoj razini razgovaraju o globalnom razvoju.

Postoji i takozvani briselski efekt, kaže Wachowiak i pojašnjava da EU, kao velika gospodarska sila, može postavljati standarde prema kojima se orijentiraju druge zemlje. Velika Britanija nema ovu opciju, podsjeća on. EU je dinamičan sustav i stalno se razvija - Ujedinjeno Kraljevstvo će morati odlučiti želi li ju slijediti ili ne, smatra ovaj znanstvenik.

No vjerojatnije je da će se o svim ovim pitanjima raspravljati u stručnim krugovima, a ne više u kafićima ili na rođendanima.

Piše: Birgit Maaß/DW
01.02.2024. 08:01:00
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    01.02.2024. 16:44
    ouch
Novi komentar
nužno
nužno