Vlade riskiraju još jedno desetljeće neuspjeha u apsektu bioraznolikosti zbog spore provedbe međunarodnog sporazuma o zaustavljanju uništavanja Zemljinih ekosustava, upozoravaju stručnjaci.

Prije manje od dvije godine, svijet je na summitu Cop15 u Montrealu postigao povijesni dogovor da se zaustavi uništavanje života na našem planetu koje uzrokuju ljudi. Dogovor je uključivao ciljeve zaštite 30% planeta za prirodu do kraja desetljeća, reformu za po okoliš štetnih subvencija u visini od 500 milijardi dolara i početak obnove 30% degradiranih ekosustava planeta.

Napredak loš u svim glavnim ciljevima

Ali dok predstavnici zemalja započinju drugi tjedan pregovora na Cop16 u Caliju, u Kolumbiji - njihovom prvom sastanku nakon Montreala - raste zabrinutost zbog nedostatka konkretnog napretka u bilo kojem od glavnih ciljeva oko kojih su se dogovorili.

Sve veći broj pokazatelja pokazuje da vlade nisu na pravom putu. I dalje trebaju zaštititi kopneno područje jednako veličini Brazila i Australije zajedno, te morsko prostranstvo veće od Indijskog oceana kako bi ispunili glavni cilj, prema novom izvješću UN-a.

Slab napredak u financiranju prirode i gotovo nikakav napredak u reformi subvencija također su frustrirali promatrače. U vrijeme objave, 158 zemalja tek treba podnijeti službene planove o tome kako će ispuniti ciljeve, prema Carbon Briefu. Time propuštaju rok koji je ovaj mjesec, uoči samita o bioraznolikosti u Caliju, na kojem vlade vjerojatno neće postaviti novi rok.

"Napredak je prespor. Mislim da je politička prioritetizacija prirode još uvijek preniska. To se odražava u napretku u postizanju ciljeva. Nekoliko je ciljeva vrlo lako izmjeriti: glavni cilj 30×30 metriku i konkretnu površinu, dok fnancije imaju cifru u dolarima. Imamo nove podatke o oba slučaja koji pokazuju da kaskamo", rekao je Brian O'Donnell, direktor Kampanje za prirodu.

Gdje ćemo biti 2030.?

"Ovo je trenutak da pokažemo ozbiljnost i izgradimo povjerenje. Osobito kad je riječ o financijama. Ponekad je uznemirujuće ići strankama koje vas potom tretiraju kao da tražimo nešto novo ili nerealno, a ne upravo ono što smo dogovorili prije dvije godine. Za mene je to odraz neistinske predanosti ovome", rekao je.

Svijet nikada nije postigao cilj da zaustavi uništavanje divljih životinjskih vrsta i ekosustava koji održavaju život. Usred rastućih znanstvenih upozorenja o stanju života na Zemlji, došlo je do velikog pritiska kako bi se osiguralo da ovo desetljeće bude drugačije i da vlade poštuju ciljeve osmišljene za sprječavanje izumiranja divljih životinja, poput smanjenja upotrebe pesticida i zagađenja.

Vodeće osobe u zaštiti prirode i znanosti izrazile su zabrinutost zbog napretka koji vlade ostvaruju prema ciljevima u Caliju. Martin Harper, glavni izvršni direktor Birdlife Internationala, rekao je da je smisleno djelovanje u pogledu obveza ključno.

"Ne možemo prihvatiti neaktivnost kao novu normalu. To znači više aktivnosti za jačanje napora za oporavak ugroženih vrsta, za zaštitu i obnovu više zemlje, slatke vode i mora, te za transformaciju naših prehrambenih, energetskih i industrijskih sustava. Imamo pet godina da prikupimo stotine milijardi dolara. Ako ne vidimo da se ostvaruje, bojim se pomisliti gdje ćemo biti 2030.", rekao je.

Inger Andersen, čelnica UN-a za okoliš, rekla je da je prerano reći čine li vlade dovoljno da ispune ciljeve, naglašavajući da mnogi naporno rade. Rekla je da postoje znakovi napretka, ali je priznala da je potrebno učiniti više.

"Svijet radi na tome. Hoćemo li ispuniti sve pojedine ciljeve do 2030.? Ako nećemo, je li to katastrofa? Ne, ali obećali smo si međusobno da ćemo uprijeti i dati sve od sebe", rekla je. - Imamo još šest godina do kraja.

Što to znači za život ljudi?

Znanstvenici na summitu o prirodi u Caliju rekli su da politički tempo ne odgovara razmjerima izazova. Nathalie Seddon, profesorica bioraznolikosti na Sveučilištu u Oxfordu, rekla je da je potrebno mnogo više do kraja desetljeća.

„Rok ciljeva bioraznolikosti do 2030. postoji s razlogom: biološki raznoliki, otporni ekosustavi temelj su naših gospodarstava i blagostanja. Loš ishod ovdje nije samo loša vijest za divlje životinje; potkopava sigurnost hrane, kvalitetu vode, otpornost na katastrofe i ekonomsku stabilnost. To pogoršava klimatske učinke rekordnih vrućina, šumskih požara, poplava i suša", rekla je.

Yadvinder Malhi, profesor znanosti o ekosustavima na Sveučilištu u Oxfordu, rekao je: "Vrlo ograničeni napredak koji smo do sada vidjeli u pregovorima na Cop16 nije dovoljan da se pozabavi vrlo stvarnim implikacijama pogrešnih poteza.

Bioraznolikost se i dalje smanjuje alarmantnom brzinom. Zaista se nadam da će ključne rasprave ovog tjedna uroditi tim obvezama, u svrhu procvata budućnosti za ljude i naš planet."