Na dan obilježavanja Međunarodnog dan biološke raznolikosti, koji se u Hrvatskoj poklapa s Danom zaštite prirode, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava na dramatičan pad bioraznolikosti u svijetu. Prema posljednjem Izvještaju o stanju planeta, populacije divljih vrsta u prosjeku su manje za 73% od 1970. godine, a posebno se ističu populacije slatkovodnih vrsta koje su smanjene za 85%. Do toga nas je dovelo zagađenje, klimatski pritisci, direktno iskorištavanje resursa, ubrzani tehnološki i industrijski razvoj, kao i nebriga vlada, kompanija pa i svakoga od nas pojedinačno.

Kako bismo sačuvali naše, ali i stanište svih živih bića u regiji, WWF radi na očuvanju i oporavku staništa divljih vrsta, obnovi prirodnih tokova rijeka, jačanju otpornosti Jadranskog mora, klimatskom prilagođavanju i otpornosti te uključivanju ključnih donositelja odluka u te procese. Iako su neke zemlje naše regije, poput Hrvatske i Slovenije, stavile pod zaštitu 38%, odnosno 40% svog teritorija, druge, poput Bosne i Hercegovine, zaostaju s tek 3,5%. Učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima i potreba za prekograničnom suradnjom i dalje su ključni izazovi za očuvanje biološke raznolikosti regije.

"Utjecaj koji WWF želi ostvariti je mljerljiva zaštita, oporavak i održivo, još bolje - zajedničko, upravljanje ključnim vrstama i staništima u regiji, uz istovremeno osiguranje da od oporavka prirode prosperiraju i ljudi. U tom smislu, do 2030. godine želimo imati 30% kopnenog područja pod učinkovitom zaštitom, uspostavit ćemo slobodan tok 250 kilometara rijeka i učiniti Jadran otpornim ekosustavom koji će hraniti najmanje 1,5 milijun ljudi. Pritom ćemo se i dalje zalagati za mainstreaming klimatskih politika i politika zaštite bioraznolikosti i raditi na usmjeravanju javnog novca u zaštitu prirode i okoliša", ističe Dunja Mazzocco Drvar, programska direktorica WWF-Adrije.  

Naša regija ima nekoliko značajnih riječnih sustava koji igraju ključnu ulogu u slatkovodnim ekosustavima tog područja. Na primjer, delta Neretve međunarodno je prepoznata po svojoj ornitofauni, s više od 310 zabilježenih vrsta ptica. UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, takozvana Europska Amazonu koju čini 700 km dugačak zeleni pojas koji povezuje više od 800.000 ha iznimno vrijednih prirodnih i kulturnih krajolika, dom je najveće populacije gnijezdećih parova orla štekavca u Europi i stanište ugroženih vrsta kao što su mala čigra, crna roda, dabar, vidra i jesetre. Također je važno odmorište za više od 250.000 migratornih vodenih ptica svake godine.

Treba naglasiti da bioraznolikost nije samo biljni i životinjski svijet, nego i čovjek. Ono što je potrebno nama, potrebno je i svim drugim živim bićima, a to je da imamo prave uvjete za život - zdravu hranu, čist zrak, čistu vodu i što manje izvanrednih elementarnih nepogoda.