Analiza objavljena u stručnome časopisu Science Advances ukazuje na to da su biljojedi pretrpjeli višu stopu istrebljenja u posljednjih 50.000 godina u usporedbi s ostalim dijelovima hranidbenog lanca i da taj trend traje do danas.

Najugroženiji su gmazovi biljojedi, poput kornjača, i veliki biljojedi, poput slonova.

- Toliko je puno podataka već objavljeno i ponekad ih je potrebno samo dobro organizirati, rekla je Trisha Atwood, ekologinja na Sveučilištu Utah i glavna autorica studije.

Znanstvenici su najprije istražili obrasce izumiranja biljojeda, svejeda i mesojeda u moderno doba i potom istu analizu proveli na vrstama iz kasnog pleistocena.

Na kraju su proučili i na koji način veličina tijela i pozicija u hranidbenom lancu utječu na status ugroženosti među 22.166 živućih vrsta.

Autori zaključuju da je na takav trend vjerojatno utjecalo nekoliko razloga, no čini se da određena djelovanja čovjeka na biljojede utječu više nego na ostale. Uz to, onečišćenje i ugroza staništa imaju disproporcionalan učinak na male ptice biljojede.

Postoje i izuzeci, mesojedi koji žive u morskim staništima, čiji je rizik od istrebljenja veći, što znači da su suočeni s većim egzistencijalnim pritiskom od kopnenih mesojeda.