Uzgajana hrana siromašna je vitaminom D i dok ga ljudi mogu proizvesti kada se izlažu suncu, tamnija koža je manje efikasna u ovom slučaju. Stoga znanstvenici sa Sveučilišta u Oslu smatraju kako je promjena u prehrani rezultirala posvjetljenjem kože u naših predaka, kako bi se nadvladao taj problem.

Veza između boje kože i vitamina D sugerirana je i prije. Vjerovalo se da je koža naših predaka prilikom selidba od ekvatora prema sjeveru, gdje nije bilo toliko sunca, postepeno svijetlila da bi uz pomoć sunčeve svjetlosti generirala više vitamina D.

No, znanstvenici sada također smatraju da je promjena prehrane te prelazak na hranu s manjkom vitamina D, također igrala ključnu ulogu u svijetljenju kože. Osobito bijela koža ljudi Skandinavije vjerojatno je nastala kako bi se maksimalizirala proizvodnja vitamina D, sugeriraju istraživači.

Ako je ta teorija istinita, to bi značilo da su ljudi sjevernih krajeva Europe prije nego se dogodila navedena promjena, imali tamniju kožu. ˝U Britaniji se prije 5000 godina prehrana drastično promijenila, te riba više nije bila glavni izvor hrane. To je dovelo do brzog razvoja svijetlije puti˝, objašnjava Johan Moan s Britanskog instituta za fiziku.

˝Hladna klima i viša nadmorska visina ubrzavaju proces svijetljenja kože. Uzgojena hrana nije bila bogata vitaminom D, a nije bilo ni dovoljno sunčeve svjetlosti da se u tamnijoj koži proizvede vitamin˝, tvrdi Richard Setlow,  jedan od autora studije.

Djeca svjetlije puti u mogućnosti su dobiti dnevnu dozu vitamina D, izlažući se suncu samo 10 do 20 minuta tijekom dana. Istraživači su pak dokazali da je djeci crne rase potrebno četiri puta više vremena kako bi dobili istu dozu vitamina. Jedna recentna američka studija pokazala je pak, kako skoro polovici žena afro-američkog porijekla koje su ujedno i majke nedostaje vitamina D.