Najnovija projekcija označila je nagli preokret za jednog od najvećih svjetskih emitera po stanovniku, a došla je uoči klimatskog samita Ujedinjenih naroda koji se održava u subotu, na petu godišnjicu Pariškog klimatskog sporazuma iz 2015. godine.

Australska politika uključivanja starih ugljičnih zasluga u buduće ciljeve emisija bila je glavna prepreka na klimatskom samitu UN-a prošle godine kada su veliki emiteri bili pritisnuti na agresivniju akciju za suzbijanje globalnog zagrijavanja.

UN i Velika Britanija zajednički su domaćini subotnjeg online sumita kako bi potaknuli zemlje na nadogradnju svojih obećanja o smanjenju emisija kako bi pomogle ograničiti porast globalnih temperatura do 1,5 stupnja Celzija.

Sada se predviđa da će australske emisije do 2030. godine biti 29 posto ispod razine iz 2005., u usporedbi s njezinim pariškim ciljem smanjenja emisija ugljika za 26 do 28 posto, a na temelju onoga što bi se moglo postići planom ulaganja u tehnologiju od 13 milijardi američkih dolara kojeg je vlada iznijela u rujnu.

"Kada preuzmemo obveze, ispunjavamo ih. Imamo jasan plan da ispunimo i nadmašimo naš cilj za 2030. godinu, a ažurirane projekcije odražavaju snažnu izvedbu Australije", rekao je Taylor.

Australija, najveći svjetski izvoznik ugljena i ukapljenog prirodnog plina, sada očekuje da će se 2030. njene emisije smanjiti na 436 milijuna metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida, pod pretpostavkama tehnološkog plana.

Stav konzervativne vlade promijenio se tijekom protekle godine kada je premijer Scott Morrison krenuo u promicanje prirodnog plina, hvatanja ugljika i zelenog vodika u tranziciji prema čistijoj energiji.

Zelene skupine, koje pritišću Australiju na ambicioznije korake kako bi se odviknula od fosilnih goriva, posebno nakon strašnih požara prošloga ljeta, skeptične su prema projekcijama.

"Situacija je kritična i ne možemo gubiti vrijeme na rizične, nedokazane tehnologije", rekao je izvršni direktor australskog Greenpeacea David Ritter.