Napravili smo analizu kroz alat za praćenje medija Determ, prvu hrvatsku platformu koja prati spominjanja na online i tradicionalnim medijima. Determ nudi kompletan uvid u razgovore koji se odvijaju izvan kontrole samih kandidata.

Kako bismo osigurali objektivnost, iz analize smo isključili sadržaj koji plasiraju sami predsjednički kandidati i njihovi timovi na vlastitim profilima, analizirajući isključivo sadržaj koji dolazi s vanjskih kanala.

O kome se najviše priča?

Prema podacima koje smo prikupili i analizirali putem Determa, najveći broj spominjanja u online i tradicionalnim medijima u posljednjih mjesec dana ima trenutni predsjednik Zoran Milanović (13,19k), dok najmanje ima Niko Tokić Kartelo.

Ako usporedimo njihovu zastupljenost u medijima, podaci pokazuju značajne razlike. Internetski portali su glavni izvor spominjanja za većinu kandidata, dok su društvene mreže, posebice X (Twitter), ključne za rasprave o određenim kandidatima.

Gdje se o kandidatima najviše priča?

Analiza distribucije izvora pokazuje:

• 42,1% svih spominjanja došlo s internetskih portala, što ih čini najdominantnijim kanalom.

• Društvena mreža X zauzima drugo mjesto s 37,7%

• Facebook na trećem mjestu s 9,5%

• Tradicionalni mediji, poput novinskih članaka (3,3%) i televizije (1,8%), i dalje igraju izuzetno važnu, ali sporednu ulogu u kompetnom broju spominjanja.

• Ostali kanali, poput YouTubea, Reddita i TikToka, imaju manji udio, ali su zanimljivi za specifične skupine publike.

Kod pojedinih kandidata vidljive su razlike u zastupljenosti po medijima:

• Milanović, Primorac, Lozo i Kartelo dominiraju internetskih portalima

• Kekin ima značajnu pristupačnost na specifičnim platformama, poput Reddita, gdje je spomenuta 275 puta

• Kartelo dobiva najveću pažnju na televiziji u usporedbi s ostalim izvorima gdje se spominje, dok većina ostalih kandidata više spominjanja ostvaruje na Youtubeu

Broj spominjanja i impresija

Ako u Determu promotrimo spominjanja predsjedičkih kandidata prema broju impresija koje ta spominjanja ostvaruju, slika je ponešto drugačija.

Na samom vrhu i dalje su Milanović, Primorac i Kekin, dok četvrto mjesto zauzima Selak Raspudić. Na samom začelju ove liste nalazi se Jonjić, jer objave o njemu ostvaruju najmanje impresija.

Kod gotovo svih kandidata najveći broj impresija ostvaruju njihova spominjanja na Facebooku, dok kod svih važnu ulogu igra i Tiktok.

U slučaju spominjanja Nike Tokića Karela, najveći broj impresija u zadnjih je mjesec dana ostvaren kroz tradicionalni medij - TV.

Dinamika spominjanja kroz vrijeme

Usporedba broja spominjanja svakog kandidata tijekom posljednjih mjesec dana pokazuje različite dinamike s povremenim skokovima. Ovaj tip analize u Determu pruža brzi uvid u vijesti koje su najviše odjeknule u javnosti. Primjerice:

• Dragan Primorac bilježi veliki skok 6. prosinca, kada su komentari vezani uz njegovo mišljenje o predsjedniku Milanoviću i Vučiću

• Ivana Kekin doživljava skok u spominjanjima 13. prosinca, kada se najviše priča o potencijalnim vezama s Nikicom Jelavićem

Tko skuplja najviše negativnih komentara?

Prema podatcima prikupljenim u Determu, kandidatkinja s najviše negativnih komentara u posljednjih mjesec dana je Ivana Kekin. Determ analizira podatke koje prikupi te automatski dodjeljuje svakom vrijednost sentimenta, a ono može biti: pozitivno, negativno i neutralno.

Dubinskom analizom komentara zaključuje se da su negativni komentari uglavnom vezani za slučaj povezanosti s Nikicom Jelavićem, što je izazvalo široku raspravu na društvenim mrežama. Kroz Determ smo skok u spominjanjima analizirali uz pomoć AI alata.

Zaključak

Analiza provedena putem Determa jasno pokazuje koliko je važno razumjeti i pratiti medijske trendove. Različiti medijski kanali imaju značajan utjecaj na percepciju predsjedničkih kandidata. Dok internetski portali i društvene mreže dominiraju kao ključni izvori spominjanja, tradicionalni mediji i nišne platforme nude dodatne prilike za dosezanje specifične publike.

Determ se pokazao kao koristan alat za dubinsku analizu medijskih spominjanja, pružajući precizne uvide u dinamiku komunikacije o predsjedničkim kandidatima. Ovakve analize mogu biti ključne za razumijevanje javne percepcije i planiranje strateške komunikacije u budućnosti.