Alzheimerova bolest pogađa kako bolesnike, tako i njihovu obitelj, a novo je istraživanje pokazalo da se rizici mogu procijeniti i desetljećima prije pojave prvih simptoma.

Pred osobe u dobi od 18 do 30 godina postavljena je zadaća kretanja kroz virtualni labirint kako bi se testirala funkcija određenih stanica u mozgu. Rezultati testiranja izdvojili su one s povišenim genetskim rizikom za pojavu Alzheimera, zaključili su njemački neuroznanstvenici.

Rezultati bi trebali pomoći u budućim istraživanjima, dijagnozi i liječenju, napisali su u časopisu Science.

Znanstveni tim kojeg je vodio Lukas Kunz iz njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti u Bonnu kaže da se skupina s visokim rizikom na drugačiji način kretala kroz virtualni labirint i imala je smanjenu aktivnost stanica u mozgu zaduženih za snalaženje u prostoru.

Rezultati mogu ukazivati na razloge zbog kojih ljudi s tom vrstom demencije imaju teškoća s kretanjem po svijetu.

"Naši rezultati mogu pružiti novi temeljni orkvir za pretkliničko istraživanje Alzheimerove bolesti i mogu pružiti neurokognitivno objašnjenje prostorne dezorijentacije u Alzheimerovoj bolesti", napisali su znanstvenici u Science-u.

Iako geni igraju ulogu u demenciji njihovi su učinci kompleksni uz mnogo nepoznanica.

Dr Laura Phipps iz instituta za istraživanje Alzheimera kaže kako je to istraživanje izdvojivši mlade zdrave ljude s povećanim genetskim rizikom pokazalo da kod njih možda već postoji promjena u sposobnosti snalaženja u prostoru.

Ona dodaje da je, iako se ne zna hoće li se kod tih mladih ljudi kasnije razviti bolest, utvrđivanje ranih promjena na mozgu povezanih s genetskim faktorima rizika važno i pomaže znanstvenicima da bolje razumiju zašto su izgledi za pojavu bolesti kod nekih veći.

"Rizici za pojavu Alzheimera su različiti od dobi, genetike do načina života i istraživanje je ključno kako bi se moglo razotkriti kako svaki od tih faktora može pridonijeti riziku osobe za razvoj bolesti."