U borbi protiv bakterijskih infekcija, možda je učinjen značajan korak. Studija objavljena u časopisu "Nature Biotechnology" predstavlja jednu novu, umjetnu supstancu. Znanstvenici koji su je razvili, vjeruju da su otkrili alternativu za antibiotike.

Naime, otpornost na antibiotike je sve veći, ozbiljan problem širom svijeta. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u izvješću za 2014. godinu upozorava da "trenutno nisu moguća predviđanja u svezi s otpornošću na antibiotike jer se pojavljuje svuda u svijetu."

Povećava se otpornost na antibiotike

Antibiotici postoje tek posljednjih stotinjak godina. Za organizme koji žive kratko, kao bakterije, to pak znači mnogo milijuna generacija. To znači i da se iz generacije u generaciju prilagođavaju novom okruženju, između ostalog, razvijajući otpornost na antibiotike. Među bakterijama, otpornost se čak može uzajamno razmijeniti jednostavnim kontaktom. Prema SZO, problem otpornosti se pogoršava zbog različitih čimbenika. Antibiotici se često prepisuju u slučajevima virusnih infekcija protiv kojih su neučinkoviti. Zatim, pacijenti obično prestaju uzimati antibiotike čim se počnu bolje osjećati. Problem predstavlja i prekomjerna upotreba antibiotika u stočarstvu.

SZO je samo 2012. godine prijavila više od 450. 000 slučajeva tuberkuloze otporne na antibiotike. Otpornost se češće registrira i kod uobičajenih bakterijskih infekcija urogenitalnog trakta i pluća ili trovanja krvi.

Otpornost na antibiotike je ozbiljan problem prije svega za ljude koji su već bolesni ili povrijeđeni. Bakterija vrste staphilococcus aureus koja je otporna na Meticilin, skraćeno MRSA - već se širi u bolnicama. Posljedice su često fatalne.

Princip: mamac za otrove

Znanstvenici su dizajnirali umjetne nano čestice masti takozvane lipozome. To su kuglice koje se u medicini koriste kako bi se određeni lijekovi „prokrijumčarili" u tijelo pacijenta. Takozvane "CAL02" umjetne membrane u tijelu pacijenta oboljelog od bakterijske infekcije, privlače tokisne koje proizvode bakterije - i to kao magnet.

Ovaj "mamac" je otkriven slučajno. Tim od 18 znanstvenika u Institutu za anatomiju na Sveučilištu u Bernu zapravo je ispitivao kako stanice popravljaju svoje membrane nakon napada bakterijskih toksina.Toksini se vezuju za specifične, nestabilne masti u okviru stanične membrane. "Mi smo stvorili poboljšanu, stabilniju kopiju tih masti", kaže Draeger."Toksini se radije vezuju za lipozome, umjesto da napadaju naše stanice. Na taj način postaju bezopasni," kaže Annette Dreger, koautorica studije. Novi lijek bi dakle djelovao tako što bi "namamio" otrove bakterije i tako podržao naš imunološki sustav u obrani od patogena.

Koncentracija rijetkih infekcija

Frank Martin Brunckhorst, glavni liječnik i šef za klinička ispitivanja na Sveučilištu u Jeni, sumnja u metodu, navodi nekoliko studija s lipozomima i fosfolipidima kojima je dokazano da te supstance ne djeluju kao lijek. "Osnovni problem je u tome što lipozomi ne ubijaju bakterije", kaže Brunckhorst. Bakterijske infekcije uglavnom imaju žarište u mekom tkivu, objasnio je on: "Kada se lječenje lipozomima završi, toksini se mogu vratiti u krvotok."

On moguću primjenu lipozomima vidi u tretmanu infekcije staphilococcusom. Tu spada i sindrom toksičnog šoka, kada se u krv odjednom unese veći broj broj otrova. Pacijent "može umrijeti u roku od nekoliko sati," kaže Brunckhorst.To vremensko razdoblje je prekratko za detaljnu dijagnozu i dugo razmišljanje o najboljem tretmanu sa antibioticima.

Hans-Georg Sahl, farmaceut i mikrobiolog na Sveučilištu u Bonnu se slaže i kaže kako lipozom terapiju može zamisliti kao pomoćni tretman, uz uzimanje antibiotika. Tako se također može smanjiti otpornost.

To potvrđuje i Samare Azeredo da Silveira da Lajaunias fon Lasko. Ona za 2015 planira klinička ispitivanja. "Planirane kliničke studije će procijeniti CAL02 kao pomoćnu terapiju za standardnu medicinu, u koju spadaju i antibiotici."