Čak i ako bi se zagrijavanje koje traje posljednjih desetljeća nekim čudom zaustavilo, trend topljenja bi se nastavio, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Lausanni. 

Računalne projekcije, ističu znanstvenici, pokazuju da bi gubitak ledenjaka zapravo mogao biti i veći te da bi, promatraju li se samo varijable zagrijavanja u zadnjih 10 godina, do 2050. godine čak 65 posto svih ledenih formacija u Alpama bi se moglo otopiti.

Uz pomoć umjetne inteligencije i novih algoritama, švicarski znanstvenici izradili su model koji analizira kraće vremensko razdoblje i s većom preciznošću pokazuje negativne posljedice globalnog zatopljenja i otapanja ledenih površina, što će, kako se navodi, značajno povećati problem pitke vode u ovom dijelu europskog kontinenta.

Prema podacima švicarskog informativnog kanala "SWI", prosječna temperatura u ovoj zemlji porasla je u odnosu na predindustrijsko razdoblje za dva stupnja Celzijusa.

Na području Švicarske nalazi se ukupno 1500 ledenjaka koji su izuzetno važni za osiguranje dovoljnih količina pitke vode. Njihovim utapanjem ova će zemlja izgubiti 57 kubičnih kilometara vode, odnosno 15 posto svih zaliha.

Smanjene količine oborina tijekom zimskih mjeseci, kao i ubrzano topljenje alpskih ledenjaka, poznatih kao vodotoranj Europe, mogu značajno ugroziti tokove velikih rijeka poput Rajne, Dunava i Poa s manjim dotocima vode u ljetnim mjesecima. Smanjenje vodnog kapaciteta ovih rijeka već ima negativan učinak na poljoprivredu, energetski sektor kao i europski riječni promet.