Kada je Joseph Cook prvi puta stigao na ledeni Grenland 2010. godine, očekivao je da će naletjeti na netaknut bijeli krajolik. Ipak, naišao je na šarenilo, od crnih, sivih do zelenih, ljubičastih i smeđih tonova, piše CNN. 

Potiču otapanje leda

"Do nedavno su ljudi zamišljali ledenjake i ledenjačke pokrove kao relativno beživotna mjesta. Ali kada pogledamo kroz mikroskop, ledeni pokrov Grenlanda, sakriva "ledenu prašumu bioraznolikosti", pojasnio je Cook, inače britanski stručnjak za ledenjake.

Za spektar duginih boja kojima je Cook svjedočio na Greenlandu zaslužan je niz sitnih organizama koji obitavaju na ledenom pokrovu. 

Bioraznolikost obično se smatra dobrom pojavom, ali u ovom slučaju bogatstvo mikrobiološkog života ubrzava otapanje leda, a postoji mogućnost i da uzrokuje rast svjetske razine mora brže nego što su znanstvenici predvidjeli.

'Krema za sunčanje'

Površina Greenlanda tri je puta veća od površine Teksasa, ukupno pokriva oko 656.000 četvornih kilometara. Otapanje Greenlanda ujedno i najviše pridonosi globalnom porastu razine mora, a u sebi nosi potencijal da poveća razinu oceana i do sedam metara. 

Cook navodi da mikroorganizmi koje je on proučavao možebitno pridonose problemu. Jedna od njih je i alga koja raste u tankom sloju vode na površini leda. Proizvodi ljubičasto-smeđe pigmente koji djeluju kao prirodna "krema za sunčanje" pa su alge zaštićene od jake arktičke sunčeve svjetlosti. Uz to, pigment potiče zagrijavanje i otapanje leda. Cook je ovaj fenomen objasnio nošenjem crne i bijele majice po vrućem ljetnom danu.

Cookovo istraživanje na dijelu ledenog pokrova na Grenlandu otkrilo je da su alge odgovorne za gotovo 13 posto otapanja leda. U nekim lokaliziranim područjima alge su ubrzale otapanje i do 26 posto.  

Veliki udarac za ekonomiju

Alge na ledenjačkom pokrovu nisu novost, one su pronađene i u zapisima polarnih istraživača iz 1870-ih, a kako pojašnjava Cook, ono što se promijenilo je globalno zatopljenje. S višim temperaturama i manje snijega, izložena je sve veća površina ledenog pokrova što omogućuje algama da nesmetano cvatu. 

Osim algi, problem je i u jednom tipu bakterije koji se nalazi na površinama ledenih pokrova i ledenjaka i koji veže čestice prašine za otopljenu vodu. Na taj način stvara se posebna tvar koja nalikuje na tamnu zemlju, a ispod koje se led topi. 

Do kraja stoljeća, izdizanje razine mora na svjetskoj razini moglo bi stajati globalnu ekonomiju čak 14,2 bilijuna (ili tisuća milijardi) dolara zbog oštećene ili uništene imovine. Uz to, 287 milijuna ljudi mogli bi svjedočiti epizodnim obalnim poplavama.