Adepantin je antibiotik koji bi mogao pomoći u liječenju neizlječivih i smrtonosnih bakterijskih infekcija, a razvili su ga hrvatski znanstvenici sa splitskoga Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, doznaje se danas od Antona Depope s PMF-a Sveučilišta u Splitu, prenosi Hina.

"Testiranje je obavljeno 'in vitro', i to nakon što su profesori Damir Vukičević i biofizičar Davor Juretić prošle godine sastavili formulu. Testiranja su obavljena nedavno na poznatim uzorcima E. coli, a sada se očekuju klinička istraživanja na živim organizmima", rekao je za Hinu Depope.

Lijek "adepantin" ubija bakterije a pritom ne škodi krvnim stanicama, rekao je Depope i dodao kako su profesori Vukičević i Juretić novu formulu u suradnji s prof. Alessandrom Tossijem iz Trsta doveli do konstrukcije nove klase peptidnih antibiotika koji su se u dosadašnjim testovima na stanicama pokazali iznimno učinkovitima protiv E. coli uz nisku toksičnost za ljudske krvne stanice, što znači da u propisanim dozama imaju vrlo visok terapijski indeks.

"Europsko društvo za kliničku mikrobiologiju i zarazne bolesti upozorilo je da se zadnjih petnaestak godina ne radi dovoljno na razvoju novih antibakterijskih lijekova. Sve češće se javljaju bakterije koje su otporne na većinu postojećih antibiotika, a to bi moglo dovesti do situacije u kojoj i obična infekcija postaje neizlječiva, čak i smrtonosna", kazao je Depope.

Dvojica splitskih profesora smatraju kako je više od tri tisuće oboljelih i tridesetak mrtvih zbog širenja hemoragijskoga tipa E. coli, otpornog na većinu danas dostupnih antibiotika, liječnicima svakako poticaj da isprobaju i tu novu klasu antibiotika.

Na formuli za novi lijek radila je radna skupina biofizičara i profesora Davora Juretića s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, a inače se bave proučavanjem svojstava i mehanizama djelovanja antimikrobnih peptida iz raznih vrsta žaba.

Profesor Juretić je voditelj Nacionalnog doktorskog studija biofizike s međunarodnim sudjelovanjem, osnovanom pri splitskome PMF-u. Na studiju biofizike budući znanstvenici uz široka teorijska znanja usvajaju i praktične metode biofizike, bioinformatike, biomedicine i molekularne biologije. Takav multidisciplinarni pristup omogućuje im da se uspješno bave sve složenijim problemima današnje znanosti.