Razvoj cjepiva za bolest COVID-19 i njegova distribucija diljem svijeta, osim zaštite, služi kao tračak nade da ćemo uskoro vidjeti svjetlo na kraju tunela i pandemiju ostaviti iza sebe.

Nažalost, dok se rizici za fizičko zdravlje smanjuju, posljedice na mentalno zdravlje svakim danom sve su veća prijetnja.

"Nedostatak resursa, ekonomska kriza, strah od zaraze, poremećene rutine: sve su to stvarne patnje. Nemamo cjepivo za mentalno zdravlje, kao što imamo za fizičko pa će trebati duže vremena da se obračunamo s tim izazovima", rekla je Lisa Carlson sa Sveučilišta u Atlanti.

Povratak osnovama

Život je bio stresan i prije pandemije, a sada su brige još veće.

Osim brige o zdravlju i financijama, prilagodbe na rad od kuće i online nastavu te nošenje s ogromnim brojem novih informacija i visokim brojem smrtnih slučajeva diljem svijeta, izolacija je pogodila osobe svih uzrasta.

Kako se nosimo sa stresom ključno je kao predah od pandemije. Carlson poručuje da se treba držati jednostavnih, osnovnih principa.

"Kada je to moguće, treba uzeti vremena za odmaranje i isključiti se iz cikulsa vijesti. Fokusirati se na to da dovoljno spavamo, jesti zdravo, kretati se kroz dan i vrijeme provoditi s ljubimcima i voljenim osobama", rekla je.

Sabotaža sna

Dobar san je veoma važan za normalno funkcioniranje organizma, a stres, trauma i novi izazovi faktori su koji dovode do poremećaja sna.  

Osobe na prvoj liniji obrane, zdravstveno osoblje te pojedinci koji su svjedočili smrtima mogu doživjeti PTSP koji zatim uzrokuje noćne more i nesanicu.

"To su stvari koje se urežu u pamćenje", izjavio je dr. Raj Dasgupta, pulmolog sa Sveučilišta Sjeverne Karoline.

Nedostatak odvojenosti posla i privatnog života koji su se izmiješali u domu također može doprinijeti neregularnim navikama spavanja. 

Tokom pandemije također je zabilježen porast liječenih narkomana koji su ponovno počeli korisiti opioide.

Učinak dugog Covida

Dugi Covid naziv je za osobe koje simptome bolesti COVID-19 osjećaju tjednima ili čak mjesecima nakon zaraze, što svakako utječe na psihički mir.

"Ljudi očekuju da će biti bolesni neko vrijeme i onda da će im se stanje poboljšati. Osobe koji dugo vremena osjećaju posljedice bolesti s njima se bore puno duže od očekivanog, što je iznimno težak mentalni izazov", poručila je Carlson.

Svjetla strana priče

Usprkos velikom mentalnom teretu koji je prouzročila pandemija, nije sve tako sivo. Iskrenost o i empatija prema osobama koje pate od mentalnih poremećaja su u porastu, a to je ključ uklanjanja stigme koja sprječava pojedince da potraže pomoć.

Još jedna pozitivna stvar je viša razina solidarnosti.

Ljudi doniraju novac za pomoć stradalima ili pomažu susjedima koji su stariji ili u samoizolaciji s kupovinom namirnica ili jednostavno navijaju za sve koji su na provoj liniji borbe protiv širenja virusa. Biti ljubazan samo po sebi ima pozitivan učinak na mentalno zdravlje.

"Iznad svega se nadam da je ovo trenutak kada srušimo barijeru pričanja o mentalnom zdravlju jer je važno o njemu razgovarati, bilo s profesionalcima, prijateljima ili obitelji. Svaki put kada pričamo o javnom zdravlju, trebali bi pričati o mentalnom zdravlju i svaki put kad pričamo o bolesti COVID-19, trebali bi pričati o mentalnom zdravlju", izjavila je Carlson.