Perfekcionizam nije nužno loš sam po sebi, jer ima mogućnost povećavanja uspjeha osobi koja želi napraviti posao kako treba. Naravno, što više truda uložimo, to je veća šansa da ćemo uspjeti u svojim ciljevima. 

Ipak, s druge strane, nezdravi perfekcionizam se događa kada osoba sama sebi postavi nerealno visoke ciljeve, a nakon što ne uspije u njihovom ostvarivanju, doživljava vrlo negativnu ili destruktivnu reakciju. 

Kako se riješiti nezdravog perfekcionizma? 

Ako ste kod sebe prepoznali neke od simptoma nezdravog perfekcionizma, psihologinja Pyor savjetuje nekoliko načina da ga se zauvijek riještie: 

Brinite o samome sebi - nije rijetkost da 'akutni perfekcionisti' brigu za sebe i vlasititu dobrobit žrtvuju zbog svojih 'viših ciljeva' pa preskaču vježbanje, ne paze na prehranu ili izbjegavaju obitelj i prijatelje zbog pretjerane posvećenosti poslu. Ovakvo ponašanje može imati iznimno negativne posljedice jer izolacija od prijatelja i obitelji, kao i nebriga o vlastitom tijelu mogu dovesti do depresije i anksioznosti. Napravite prostora u vašem rasporedu za sebe!

Fokusirajte se na proces umjesto na ishod - za perfekcioniste, potpuno je normalno da su fokusirani na krajnji proizvod umjesto na proizvodnju, iako su da se do njega dođe najčešće potrebni sati, dani, mjeseci, godine... Zbog toga često imaju problema s motivacijom. Psiholozi stoga savjetuju da svoje visoke ciljeve podijelite u nekoliko manjih i jednostavnijih. 

Potražite stručnu pomoć - oni koji pate od nezdravog perfekcionizma rijetko traže stručnu pomoć jer misle da im ne treba. Profesionalci koji se bave psihičkim zdravljem znaju kako vam pomoći, a njihovu je pomoć bolje potražiti prije negoli kasnije.

Proslavite svaki korak - radujte se malim postignućima. Najjednostavnije ćete to postići ako budete živjeli u sadašnjem trenutku. Budite svjesni malih, svakodnevnih pobjeda umjesto da ste neprestano zagledani u daleke, buduće, velike trijumfe. 

Shvatite da je samo iluzija - nitko nije savršen, pa tako ni vi. Stoga, umjesto da mučite sebe zbog toga što nešto što ste napravili nije ispalo savršeno, recite sami sebi da je najbolji cilj koji si možete postaviti trud da date sve od sebe u ispunjavanju zadataka. 

Smanjite pretjeranu samokritičnost - ono smo što mislimo. Negativne misli pokrenut će negativne emocije i negativan stav o sebi. Zbog toga psihologinja Pyor svojim klijentima savjetuje da vode dnevnik svakodnevnih postignuća te da se samima sebi obraćaju mantrom 'ja sam dovoljan/ljna, 'moje najbolje je dovoljno'. 

Vježbajte sitna nesavršenstva - vježbajte neuspjeh u područjima života koja nisu u zoni 'visokog rizika'. Posložite prioritete, odnosno ona područja u kojima stvarno želite biti savršeni, od onih koja zahtijevaju manje angažmana.