Jedan od najpoznatijih romana 20. stoljeća i štivo na kojem su odrasle brojne generacije mladih ljudi sutra slavi 60. godišnjicu izlaska, prenosi Hina. Lovac u žitu kroz ovih je 6 desetljeća postao kultna knjiga i ostavio veliki trag u književnoj, ali i popularnoj kulturi.

Tajnoviti autor Jerome David Salinger (1919-2010) objavio je tu knjigu 16. srpnja 1951. i od tada je prevedena na gotovo sve svjetske jezike i prodana u više od 65 milijuna primjeraka s prosječnom prodajom od 250.000 na godinu.

Postala je omiljeno štivo mladih diljem svijeta i prerasla u kulturološki fenomen jer propitkuje teme kao što su tinejdžerska zbunjenost, bijes, otuđenje, dječja nevinost, buntovništvo i seksualnost.

Holdena Caulfilda, kultnog (anti)junaka Salingerova slavnog djela, kritičari opisuju kao "najpoznatijega literarnog zabušanta" i "nepatvoreno gnjevnog mladića", koji je "konstantno u ratu s odrastanjem", zbog čega je postao "ikonom tinejdžerskog bunta".

Iako je doživjela golemu popularnost i hvalospjeve kritike, po podacima American Library Associationa, jedna je od najzabranjivanih knjiga u povijesti. Cenzori su je maknuli s polica mnogobrojnih knjižnica jer su im smetale psovke i pogrdni vokabular te epizode seksa, uživanja alkohola i prostitucije koje Caulfield opisuje u svojem buntu protiv licemjerja i laži svijeta odraslih koji ga okružuje.

Najkontroverzniji događaj povezan s romanom je atentat Marka Davida Chapmana na Johna Lennona. Ubojica legendarnog člana Beatlesa bio je opsjednut likom Holdena Caulfielda, a u noći Lennonova ubojstva u džepu je imao primjerak "Lovca u žitu". Roman je pronađen i kod Johna Hinckleyja koji je pokušao ubiti Ronalda Reagana 1981., a imao ju je i Robert John Bardo koji je 1989. ubio američku glumicu Rebeccu Schaeffer.

Salingerolozi međutim upozoravaju kako atentatori zaboravljaju da je Holden mladi otuđeni buntovnik, mitska osoba, idol generacija i pop-ikona, a ne ubojica.