Godišnje oko 2,7 milijuna ljudi umire zbog zagađenih voda, a tri milijuna od posljedica zagađenja zraka. U brojnim gradovima ne postoje osnovni higijenski uvjeti, a situacija je posebno alarmantna u siromašnim državama.

Među najopasnijim zagađivačima okoliša su:

Rudnici zlata

Zlato koje na kraju dolazi do krajnjeg potrošača u obliku nakita iza sebe ima dalek i prljav put. Za dobivanje zlata koriste se štetne kemikalije koje prilikom ispiranja zlata dopiru u vodu. Sami radnici u rudama nerijetko pate od ozbiljnih bolesti, a posebno je zabrinjavajuće što se koristi i dječja radna snaga.

Obrada metala

Metali se prije dolaska na tržište moraju detaljno obraditi u posebnim tvornicama u kojima su izloženi brojnim kemijskim procesima. Plinovi, toksini i pare koje pritom nastaju su iznimno štetni za klimu. Iako metalna industrija zauzima važno mjesto u svakom gospodarstvu, istovremeno teško opterećuje okoliš.

Radioaktivni otpad

Sjetite se samo Černobila. Posljedice te katastrofe osjećaju se i danas, a u svijetu postoji još niz starih nuklearnih elektrana koje ne odgovaraju modernim zahtjevima. Radioaktivni otpad često završava u oceanima i drugim vodama gdje nastavlja zagađivati Zemlju. Razgradnja radioaktivnog otpada može trajati nekoliko tisuća godina.

Kontaminacija površinskih i podzemnih voda

Čovjek dnevno potroši oko 200 litara vode, a kemikalije koje u nju ispušta čine ju punom bakterija i kemikalija. Velik broj zemalja nema novaca za skupe sustave za pročišćavanje, a siromašno stanovništvo skuplja kišnicu koja je u velikim gradovima zbog smoga otrovna. Oko dvije milijarde ljudi svakodnevno koristi podzemne vode u kojima se nalaze smeće, motorna ulja, kemikalije.... Petina stanovnika Bangladeša ima velike količine arsena u krvi, a razlog tome upravo su zagađene podzemne vode.

Zrak u metropolama

Iznad pojedinih velikih gradova nalaze se ogromni oblaci smoga. Ispušni plinovi, čađa, sitne čestice i prašina u zraku dovode do astme, bronhitisa i bolesti pluća. U pojedinim azijskim zemljama stanovnici bez maski ne izlaze na ulicu, a opasnost raste u ljetnim mjesecima kad su temperature veće.

Recikliranje baterija

Različite vrste baterija danas su sastavni dio naših života. Međutim, nedovoljan broj ljudi ih adekvatno reciklira, a siromašno stanovništvo postupak recikliranja provodi samo - olovo iz baterije vade kod kuće i prodaju ga u Europu.