Odugovlačenje je sasvim prirodna ljudska pojava, ali je i jednako štetna i loša za nas. Vjerovali ili ne, toliko je česta da su se znanstvenici odlučili ozbiljno pozabaviti njome. 

David Ballard iz Američkog psihijatrijskog udruženja objasnio je razliku između 'nevinog' i problematičnog odugovlačenja: "Odugovlačenje nije samo izbjegavanje i odgađanje zadatka. Ono mora uključivati i elemente kontraproduktivnosti i iracionalnosti."

Znanstvenik Alexandar Rozental dodaje: "Ljudi odugovlače zbog manja vrijednosti povezanih sa zadatkom odnosno smatraju da neće dobiti ništa obavljanjem nekog zadatka."

Evo kako napokon prestati s odugovlačenjem:

Koncentracija - prvenstvno se fokusirajte na to da učinite okolinu najmanje izazovnom za vas. Ako, primjerice, morate pisati rad, uklonite mobitel i isključite obavijesti za društvene mreže. Međutim, ako je i to premalo, uputite se u knjižnicu bez mobitela. Nemojte obavljati dvije iii više stvari u isto vrijeme. Stalno odrađivanje jedne stvari, a da niste dovšili druge demotivirat će vas jer ćete imati osjećaj kao da zapravo ništa ne obavljate. 

Smisao - neki ljudi ne mogu prepoznati smisao zadatka odnosno nemaju motivaciju, osim ako to ne počnu obavljat zadnji trenutak jer ih onda vrijeme motivira. I ovo možete riješiti uz pomoć rastavljanja na manje dijelove. Nakon svakog obavljenog djelića, nagradite se nekom aktivnošću u kojoj uživate. 

Strah - mnogi ljudi imaju problem s 'prevelikim' stvarima koje moraju obaviti pa ih odugovlače zbog straha. Ako mislite da je to vaš slučaj, pokušajte rastaviti taj veliki zadatak na manje korake. Kada riješavate obavezu korak po korak, ona postaje manje strašna, a vi se osjećate produktivo i motivirano. 

Vrijeme - neki su ljudi jednostavno produktivniji u određeno doba dana. Psiholozi savjetuju da, ako ste korisniji u neko posebno vrijeme, tada zakažete svoje obveze. Nemojte se siliti da ih obavite u vrijeme kada nemate motivaciju i umorni ste.