Ukoliko se Zemlja nastavi zagrijavati trenutnom brzinom i sljedećih 50 godina, više od tri milijarde ljudi moglo bi živjeti u područjima koja će biti pretopla za život, pokazalo je najnovije istraživanje objavljeno u Zborniku radova Nacionalne akademije znanosti SAD-a

Studiju je proveo međunarodni tim arheologa, klimatologa i ekologa i u njoj se navodi da će, ukoliko se emisija plinova s efektom staklenika nastavi trenutnim tempom, do 2070. godine milijardi ljudi živjeti u uvjetima vrelijim od onih koji su omogućili da život napreduje tijekom posljednjih 6.000 godina, prenosi CNN.

Za svaki stupanj zagrijavanja, milijarda ljudi će morati migrirati u hladnije regije ili se adaptirati na ekstremno visoke temperature.

Studija objašnjava da će se to dogoditi zato što su hiljadama godina ljudi živjeli u uskoj "klimatskoj niši", u kojoj su prosječne temperature idealne da društvo napreduje, a uvjeti povoljni za poljoprivredu i uzgoj stoke.

Koja nam temperatura najviše odgovara?

Koautor studije, arheolog Sveučilišta u Washingonu Tim Kohler, rekao je da bi saznanja iz studije trebalo promatrati kao najgori slučaj ili scenarij koji bi mogao se mogao dogoditi ukoliko ne promijenimo način života.

Koristeći podatke o temperaturi u svijetu kroz povijest i distribuciji ljudske populacije, istraživači su otkrili da ljudi, kao i druge vrste životinja najbolje napreduju u uskom klimatskom krugu, odnosno da većina svjetske populacije živi u područjima gdje su prosječne godišnje temperature između 11 i 15 stupnjeva.

Znanstvenici su ustanovili da su ljudima ti uvjeti najviše odgovarali u posljednjih 6.000 godina, no da se ta granica pomaknula zahvaljujući naprednoj tehnologiji poput klimatizacije.

Nada ipak postoji

Među najtoplijim mjestima na Zemlji je saharski dio Afrike gdje je prosječna temperatura iznad 29 stupnjeva, a ti ekstremni uvjeti pokrivaju 0,8 posto oblasti na zemlji, međutim znanstvenici u studiji napominju da se bi te ekstremne vrućine mogle proširiti na 19 posto zemljine površine i pogoditi 3,5 milijardi ljudi.

Najviše bi mogle biti pogođene oblasti subsaharske Afrike, Južne Amerike, Indije, Jugoistočne Azije, Arapskog poluotoka i Australije.

Međutim, zanstvenici smatraju da ima nade jer brzo i suštinsko smanjenje globalne emisije ugljika mogao prepoloviti broj ljudi izloženih surovo toplim uvjetima.

Autori objašnjavaju da postoje brojne neizvjesnosti kako će klimatska kriza potaknuti raseljavanje i u kojoj mjeri i kažu da se njihovo istraživanje ne može koristiti za predviđanje migracija.