« Svijet
objavljeno prije 1 godinu i 5 mjeseci
IRC

20 najvećih kriza u svijetu sada

Svake godine Međunarodni odbor spasa sastavlja Hitnu listu za praćenje s 20 kriznih zemalja. Stanje nikada nije bilo tako loše kao danas, ali kaže se da ima i tračak nade

Stalna slika Afrike
Stalna slika Afrike (Arhiva)
Više o

glad

,

svijet

,

krize

Međunarodni odbor spasa (IRC) je vrlo stara humanitarna organizacija. Osnovan je u SAD-u 1933. godine na prijedlog židovskog izbjeglice Alberta Einsteina da spašava ljude od nacističkog režima u Njemačkoj. Danas je IRC posvećen pomaganju onima kojima je pomoć potrebna u kriznim područjima širom svijeta. I svake godine sastavlja takozvani Popis za promatranje hitnih slučajeva - 20 posebno ugroženih zemalja. Ispituju se i čimbenici poput ekonomske otpornosti, intenziteta sukoba, prirodnih katastrofa i protjerivanja.

Krizne države su, ovim redom: Somalija, Etiopija, Afganistan, Demokratska Republika Kongo, Jemen, Sirija, Južni Sudan, Burkina Faso, Haiti i Ukrajina. Srednjoafrička Republika, Čad, Libanon, Mali, Mjanmar, Niger, Nigerija, Pakistan, Sudan i Venezuela nalaze se od jedanaestog do 20. mjesta.

Sve veći financijski jaz međunarodne pomoći

Međutim, kako naglašava IRC, izbor zemalja se ne vrši po težini postojećih kriza, već na osnovu „rizika od pogoršanja", odnosno predviđanju budućih dešavanja i s nadom da se katastrofe mogu pravovremeno otkloniti.

„Najvažnija poruka ove godine je", rekao je George Readings iz IRC-a za DW, „da se krize pogoršavaju i ubrzavaju, ali i da možemo učiniti nešto protiv njih".

Popis za promatranje hitnih slučajeva pokazuje rekordne razine potreba za humanitarnom pomoći u 2022. i predviđa ozbiljne opasnosti za 2023. godinu. Dugoročni razvoj događaja također zabrinjava. Prema ICR-u, pomoć je u 2014. bila potrebna za 81 milijun ljudi širom svijeta. Danas je ta brojka porasla na 339 milijuna. A 90 posto njih živi u zemljama koje su na popisu za promatranje hitnih slučajeva. Istovremeno, financijski jaz međunarodne pomoći stalno raste posljednjih godina. Potrebe rastu, a donira se manje.

Izvještaj također ukazuje na rastuću nejednakost: „Dok oružani sukobi, klimatske promjene i ekonomski kaos uvlače sve veću manjinu svjetskog stanovništva sve dublje u krizu, ekonomski razvoj u drugim dijelovima izvlači rekordan broj ljudi iz siromaštva."

Najveći pokretač krize: oružani sukobi 

Organizacija identificira oružane sukobe, klimatske promjene i ekonomska previranja kao tri najvažnija pokretača krize. U skoro svim navedenim zemljama krize postoje već duže vrijeme, ali ovi čimbenici ih pogoršavaju ili pak utječu na pokretanje novih kriza.

Nasilni sukobi su razlog 80 posto humanitarnih potreba. A civili najčešće trpe. Bez iznimke, svih 20 zemalja s popisa promatranja pate od oružanih sukoba. Klimatske promjene pogoršavaju humanitarne izvanredne situacije u mnogim posebno ugroženim zemljama. A ekonomski kaos pogoršava siromaštvo.

Somalija: Suša, sukobi i visoke cijene žitarica

Ovdje smo odabrali tri primjera zemalja s tri kontinenta:

Somalija je na vrhu popisa. Katastrofalna kriza s hranom u toj zemlji nastala je usljed spajanja godina suše i desetljeća sukoba. Tome se dodaje i ovisnost Somalije o novoj kriznoj regiji. „Naime, prije rata u Ukrajini Somalija je 90 posto žitarica uvozila iz Rusije i Ukrajine", kaže George Readings. „Ove isporuke su sada ozbiljno poremećene, a i cijene hrane na svjetskim tržištima su rasle od početka rata. Sve ovo zajedno čini Somaliju najteže pogođenom državom na Zemlji na popisu za promatranje hitnih slučajeva.

Afganistan je prošle godine bio na prvom mjestu. Ovog puta je malo pao na rang listi. Ali, ne zato što su se tamo stvari popravile, već zato što su se na drugim mjestima stvari pogoršale. Stanovništvo u Afganistanu osjeća posljedice ekonomskog kolapsa otkako su talibani preuzeli vlast i otkako su se zapadne trupe povukle. Praktično cjelokupno stanovništvo živi u siromaštvu, a duga, oštra zima je tek počela.

Ukrajina je na popisu kao europska država samo zbog rata. Prema UNHCR-u, rat je izazvao najveću izbjegličku krizu u posljednjih nekoliko desetljeća. Ruski napadi na civilnu infrastrukturu ostavili su milijune ljudi bez struje i vode. Ukrajina je samo u boljoj poziciji zbog brze i velike pomoći iz inozemstva.

Protiv defetizma

Ove godine Međunarodni odbor spasa posebno ispituje takozvane „zaštitne ograde". To znači socijalne institucije i pomoć na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini koje štite ljude u krizi od potpune propasti. Međutim, IRC smatra da su ove „zaštitne ograde" oslabljene u mnogim zemljama. No, predsjednik IRC-a David Miliband u predgovoru izvještaja piše da to „nije neizbježna, već svjesna odluka" i da zapravo tu mora početi rješavanje krize. „Ako možemo ponovo izgraditi 'zaštitne ograde'", rekao je George Readings, „onda možemo početi ublažavati humanitarne potrebe i krize širom svijeta".

Odbor navodi pozitivne primjere: prekid vatre u Jemenu uz posredovanje UN-a, „najduže razdoblje relativnog mira (...) od početka rata 2014. godine"; izgradnju obalne obrane u Bangladešu „koja je spasila tisuće života (...)"; i konačno sporazum o žitaricama uz posredovanje UN-a iz kolovoza ove godine u ratu u Ukrajini, kako bi se mogao nastaviti izvoz žita iz Ukrajine, posebno u vrlo ovisne zemlje Afrike.

Krizama, priznaje se u izvještaju, tu nije kraj. Ali, barem bi se posljedice kriza mogle ublažiti. I one su pokazale: „Ne smijemo dozvoliti da pobijedi defetizam."

Piše: Christoph Hasselbach/DW
15.12.2022. 08:30:00
Novi komentar
nužno
nužno