Prema Američkoj psihološkoj udruzi, prepoznavanje tih simptoma prvi je korak prema uspostavljanju ravnoteže i očuvanju emocionalnog i fizičkog zdravlja. Evo deset neobičnih načina na koje vaše tijelo može reagirati na prekomjerni stres.

Češće obolijevanje - stres oslabljuje imunološki sustav, čineći vas osjetljivijima na prehlade i druge infekcije. Kada je tijelo preopterećeno stresom, nema dovoljno resursa za borbu protiv bolesti. Uključite zdrave navike, poput pravilne prehrane, tjelovježbe i kvalitetnog sna, kako biste ojačali imunološki sustav.

Kratak dah - stres i anksioznost ubrzavaju otkucaje srca i disanje, što može dovesti do osjećaja gušenja ili napetosti u prsima. Tehnike disanja i redovita tjelesna aktivnost mogu pomoći u smirivanju ovih simptoma.

Kronične glavobolje - napetost u mišićima ramena, vrata i leđa, uzrokovana stresom, često rezultira glavoboljama. To je način na koji tijelo signalizira da treba predah. Redovita masaža, istezanje i meditacija mogu pomoći u smanjenju napetosti.

Moždana magla - ako se osjećate kao da vam je um obavijen maglom i teško se koncentrirate, to može biti posljedica preopterećenja stresom. Hormonalna neravnoteža, uzrokovana stresom, često dovodi do mentalne iscrpljenosti, a istovremeno može izazvati probavne probleme, neredovite menstruacije i emocionalnu nestabilnost. Rješenje? Uspostavite zdrave granice između posla i privatnog života, uzmite pauze i osigurajte dovoljno sna.

Pretjerano znojenje - znojenje uzrokovano stresom prirodna je reakcija tijela. Međutim, ako primijetite da se znojite i kada nije vruće ili kada ste mirni, to može biti znak da se vaše tijelo pokušava nositi s kroničnim stresom. Tehnike mindfulnessa mogu pomoći u regulaciji ove reakcije.

Promjene tjelesne težine - stres može dovesti do naglih promjena u težini - bilo da jedete više kao mehanizam suočavanja ili preskačete obroke zbog užurbanog rasporeda. Kortizol također utječe na skladištenje masti, posebno u području trbuha. Planiranje obroka i svjesno konzumiranje hrane mogu vam pomoći u održavanju stabilne težine.

Stiskanje čeljusti i škripanje zubima - stres često uzrokuje nesvjesno stiskanje čeljusti ili škripanje zubima, stanje poznato kao bruksizam. To može dovesti do glavobolja, bolova u čeljusti i oštećenja zubi. Razmislite o noćnim štitnicima za zube i tehnikama opuštanja mišića kako biste smanjili napetost.

Učestale probavne smetnje - stres aktivira reakciju "bori se ili bježi", što može uzrokovati grčeve u probavnom sustavu, nadutost ili proljev. Osobe s postojećim problemima, poput IBS-a (sindroma iritabilnog crijeva), mogu osjetiti pogoršanje simptoma. Tehnike poput dubokog disanja, meditacije i redovitih obroka mogu pomoći u smirivanju probavnog sustava.

Umor unatoč spavanju - ako se budite umorni, čak i nakon što ste spavali, to može biti znak da stres utječe na kvalitetu vašeg sna. Visoke razine kortizola, hormona stresa, remete cikluse spavanja i otežavaju duboki san potreban za regeneraciju tijela. Pokušajte se opustiti prije spavanja te izbjegavajte kofein, osvijetljene ekrane i teške obroke.

Vrtoglavica - visoke razine kortizola mogu utjecati na ravnotežu tijela uzrokujući vrtoglavicu. Ako osjetite da vam se "vrti u glavi", razmislite o tome kako smanjiti stresne faktore u životu. Promjene u načinu života, poput zdravije prehrane i redovite tjelovježbe, mogu pomoći.

Sve skupa, imate problem ako nađete nekoliko tih nezgodnih stvari...