U Splitu je danas održan međunarodni znanstveni skup "Sociologija Srđana Vrcana: ideologije i teorije", na kojem su osim hrvatskih sudjelovali i znanstvenici iz BiH, Srbije i Slovenije.

Na skupu je izneseno jedinstveno stajalište da je hrvatski sociolog Srđan Vrcan (1922.-2006.) jedan od najuglednihih socioloških teoretičara na ovim prostorima u 20. stoljeću, ali da u Hrvatskoj nije dostatno prepoznat, osobito u njegovim djelima o sociologiji religije i športa.

Skup je priredio Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu i Hrvatsko sociološko društvo (HSD).

Dražen Lalić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu kazao je kako su Vrcanov rad određivala društvena zbivanja u drugoj polovici 20. i na početku ovog stoljeća te je Vrcan tijekom svoje znanstvene karijere kritički analizirao različite ideologije kao i međuodnos ideologija s društvom i društvenim promjenama.

Dragoljub B. Đorđević s niškog sveučilišta kazao je kako je Srđan Vrcan uz Esada Ćimića, Jakova Jukića, Zdenka Rotera i Đuru Šušnjića postavio temelje suvremene sociologije religije na hrvatskom, bivšem jugoslavenskom i čitavom balkanskom prostoru. No Vrcan je, za razliku od svojih kolega, prevladao taj prostor i postao svjetsko ime u sociologiji religije, ocijenio je prof. Đorđević.

Sociolog Srđan Vrcan rođen je u Splitu 1922., a studij filozofije završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu na kojemu je stekao i doktorat iz područja sociologije.  Dragan Koković s novosadskog sveučilišta govorio je o Vrcanovu velikom doprinosu utemljenju sociologije športa, a Slobodan Bjelajac s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu kazao je kako je Vrcan prvi od sociologa u Hrvatskoj počeo pisati o športu. On je još 1971. pozvao sociologe da se počnu baviti nogometom kao "običnom, trivijalnom stvari".

Ivan Cvitković s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu je, govoreći o Vrcanovim pogledima na BiH, ocijenio da je nemjerljiv njegov doprinos razvoju sociologije religije te upitao zašto Vrcana nema u općem religijskom leksikonu.

Sergej Flere s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mariboru govorio je o Vrcanovu zadnjem istraživačkom pokušaju (1985.) znanstvenog dijagnosticiranja bivšega jugoslavenskog prostora koje je bilo u dubokoj krizi. Predviđanje većine sociologa da će društveno-ekonomski položaj odrediti orijentacije ispitanika nisu se obistinile jer su rezultati istraživanja pokazali kako se njihova stajališta razlikuju prema području u kojem su živjeli.

Bio je jedan od osnivača splitskog Pravnog fakulteta gdje je radio kao redoviti profesor te osnivač Centra za socioreligijska istraživanja pri Sveučilištu u Splitu, koje mu je dodijelilo naslov profesora emeritusa.

Prof. Vrcan sudjelovao je i u organizaciji dodiplomske i postdiplomske nastave na drugim fakultetima i znanstvenim ustanovama diljem Hrvatske, a bio je znanstveno aktivan i izvan granica Hrvatske. Objavio je više od 600 bibliografskih jedinica - znanstvenih i stručnih članaka te knjiga. Umro je 2006. u Splitu. (HINA)