Zemlja, točnije njena jezgra, vjerojatno ima još jedan sloj koji bi mogao biti odgovoran za njeno magnetsko polje. Središte našega planeta uglavnom se sastoji od željeza koje je podijeljeno u pojas u kojem se ono nalazi u krutom stanju (širok otprilike 2.400 kilometara unutarnja jezgra) te vanjski pojas tekućega stanja širok oko 2.250 kilometara (vanjska jezgra). Iako je željezo prisutno u najvećim količinama, znanstvenici odavno znaju da tu ima i lakših elemenata poput sumpora i kisika.

Kako se unutarnji dio jezgre kristalizirao tijekom vremena, znanstvenici vjeruju da je upravo taj proces odgovoran za potiskivanje većine tih lakših elemenata koji su se tako našli u vanjskom tekućem sloju. Danas su ti isti znanstvenici uvjereni da su spomenuti lakši elementi svoje mjesto pronašli u najisturenijim dijelovima jezgre. George Helffrich, geolog i seizmolog sa Sveučilišta Bristol u Engleskoj, kaže da otkad se počela proučavati struktura jezgre stručnjaci tvrde da tu postoji još 'nešto'.

Znanstvenici su jezgru proučavali prateći seizmičke valove koji putuju kroz vanjski sloj. Valove stvaraju potresi u južnoj Americi i jugozapadnom Pacifiku, a zabilježeni su zahvaljujući mreži seizmoloških jedinica u Japanu i sjevernoj Europi. Sudeći prema činjenici da valovi ne putuju jednakom brzinom kroz vanjski dio jezgre na različitim dubinama vrlo je izgledno da sastav tog sloja nije čitavom širinom istovjetan.

Štoviše, prvih 300-ak kilometara vanjskog pojasa jezgre poprilično se razlikuje po strukturi od unutrašnjosti. "Seizmička struktura koju smo otkrili ne može se poreći", rekao je Helffrich za OurAmazingPlanet. Međutim, on ne tvrdi da je otkrio novi sloj Zemljine jezgre i stvar uspoređuje sa stanjem u atmosferi: „Razmislite o stratosferi iznad svojih glava - je li to sloj? Tu nema granice već samo promjene u temperaturi u odnosu na visinu." Helffrich kaže da je ista stvar s jezgrom.

Bilo kako bilo, ova saznanja bi mogla objasniti misterij vezan za Zemljino magnetno polje. Jedno do najvećih pitanja je to što ustvari 'pokreće' magnetno polje proteklih 3 milijarde godina. Neki vjeruju da je za sve odgovorna Zemljina jezgra koje se okreće.

Trenutno najrazumnije objašnjenje je to da izbacivanje lakših elemenata iz unutrašnjeg dijela jezgre oslobađa takozvanu gravitacijsku potencijalnu energiju - izbacivanjem lakših elemenata prema gore podrazumijevalo je 'guranje' metala prema unutra zbog čega se magnetno polje Zemlje održalo, objašnjava Helffrich. On će s kolegom geofizičarom Satoshijem Kaneshimom sa Sveučilišta Kyushu svoja istraživanja detaljno predstaviti u časopisu Nature ovoga mjeseca.