Zdravstveni odgoj put je prema zdravijoj budućnosti svih nas, a bez njega neće biti niti zdrave Hrvatske, rekao je ministar Željko Jovanović, dodavši kako će se njime omogućiti mladima da usvoje znanja i vještine te vrijednosti i stavove za kvalitetniji i duži život.

Po njegovim riječima, zdravstveni odgoj pridonijet će prevenciji bolesti povezanih s prehranom i pretilošću, ovisnosti, spolno prenosivih bolesti, neplaniranih trudnoća, nasilja te, među ostalim, zaštiti mentalnog i reproduktivnoog zdravlja.

Protivnicima uvođenja zdravstvenog odgoja i onima koji ga poistovjećuju sa seksualnim odgojem poručio je da ne znaju što rade, jer je, istaknuo je, zdravstveni odgoj puno širi od seksualnog koji će biti samo jedan dio unutar njega.

Na upit Kristine Pavlović iz udruge Grozd kako će ministarstvo riješiti ustavno pitanje roditelja da samostalno odlučuju o odgoju djece, članovi povjerenstva za izradu kurikuluma rekli su da je on utemeljen na znanstvenim činjenicama te da njime nikome nisu povrijeđena ustavna prava.

Jovanović je ustvrdio da mu je najbolji pokazatelj da se te teme dosad nisu dobro obrađivale u školama bila nedavna anketa provedena među školskom djecom u Hrvatskoj prema kojoj se u proteklih 10 godina povećao broj pretile djece.

Čak 66% djece ne jede voće i povrće svaki dan, neki kažu da je razlog tome ekonomski, no zašto onda 30% djece svaki dan pije slatka pića, raste i konzumacija slatkiša, a sve više ih puši i pije alkohol, rekao je.

Vinko Filipović, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje, rekao je da će se zdravstveni odgoj predavati kao dio Prirode i društva, Prirode, Biologije, Tjelesne i zdravstvene kulture, Psihologije, a kroz 4 modula, "Živjeti zdravo", "Prevencija ovisnosti", "Prevencija nasilničkog ponašanja" te "Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje".

Sanja Musić Milanović, članica povjerenstva, istaknula je kako im je moto u izradi kurikuluma bio 'učiti kroz praksu'.

Ne može se reći da se dosad ništa nije radilo u školama, radilo se mnogo, no problem je što su se samo dobivale informacije, a nisu se stvarale zdrave životne navike, rekla je.

Ocijenila je da bi najveći iskorak bio kada bi se prihvatila preporuka povjerenstva da osnovnoškolci nižih razreda prvi školski sat u potpunosti posvete zdravstvenom odgoju, da imaju 10 minuta tjelovježbe, a potom operu ruke, doručkuju, razgovaraju, operu zube te počnu s učenjem.

Na prezentaciji je istaknuto i da je kurikulum nije košta niti kune, niti će zahtijevati dodatne troškove, dok je, rečeno je, prošlih godina potrošeno više od pola milijuna kuna za izradu raznih programa koji nikada nisu zaživjeli u školama.