Svemir... posljednja granica, kako je to lijepo rekao Gene Roddenberry u Zvjezdanim stazama - da, svemir je moguće istraživati, no u ovom trenutku nemamo sve moguća čuda iz tog serijala, pa smo ograničeni na teleskope.

No, i tako smo došli do velikih i važnih saznanja, ali još ne znamo ni zašto je svemir uopće nastao i kako je sve to došlo do ovoga, male plave kugle na kraju svemira koja se zove Zemlja prepuna pitanja na koja tražimo odgovore...

Pa, recimo, evo jedno od zanimljivih pitanja - je li naš svemir beskonačan ili se "zatvara u sebe"? Prema simulacijama jedne skupine znanstvenika koja je proučavala pozadinsko zračenje, svemir bi mogao biti upravo takav, dapače - u obliku ogromne krafne. One s rupom u sredini.

>> Je li svemir zapravo samo - hologram? >>

U takvom svemiru biste se mogli svemirskim brodom zaputiti u jednom smjeru i na kraju se vratiti na isto mjesto odakle ste i krenuli, piše Live Science.

''Mogli bismo reći: Sada znamo koliko je velik svemir'', kaže Thomas Buchert, astrofizičar sa sveučilišta Lyon u Francuskoj. 

Istražujući svjetlo ranog svemira, Buchert i njegov tim utvrdili su da je naš svemir višestruko povezan. Drugim riječima, zatvara se u sebe u tri dimenzije, poput trodimenzionalne 'krafne' i kao takav, mogao bi biti konačan.

>> Rani svemir bio je jednodimenzionalan? >>

Stoga, prema njihovim rezultatima, svemir bi mogao biti samo oko tri do četiri puta veći od granica vidljivog svemira, što je 45 milijardi svjetlosnih godina.

Fizičari koriste jezik Einsteinove teorije relativnosti da objasne kozmos. U kozmološkom kontekstu taj jezik spaja sastojke čitavog svemira - tamnu tvar, tamnu energiju, materiju, radijaciju i sve ostalo - u geometrijski oblik. Godinama su astronomi raspravljali o prirodi tog oblika: Je li naš svemir 'ravan', 'zatvoren' ili 'otvoren'. 

>> Svemir i 10 teorija zavjera >>

Oblik svemira uvjetuje i njegovu sudbinu - otvoreni bi se svemir jednostavno nastavio širiti zauvijek, dok bi se zatvoreni svemir u nekoj dalekoj budućnosti urušio sam u sebe. No, kako bi se teorija o višestruko povezanom svemiru mogla potvrditi? Tim astrofizičara u Njemačkoj i Francuskoj proučavao je tzv. kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje (CMB). Kada je ono emitirano, naš svemir bio je milijun puta manji od današnjeg. Ako je naš svemir zaista višestruko povezan, veća je vjerojatnost dabi to u takvom, manjem svemiru bilo vidljivo. 

Tim je posebnu pažnju obratio na perturbacije - otmjeni izraz u fizici za poremećaje u temperaturi CMB-a. Kako je Buchert objasnio: ''U beskonačnom svemiru, poremećaji u temperaturi CMB-a postoje na svim razinama. Ali ako je konačan, onda nedostaju te valne duljine koje su veće od prostora svemira''.

>> Najveće neriješene misterije svemira >>

Mape CMB-a načinjene pomoću NASA-inih satelita pokazale su intrigantnu i veliku količinu velikih perturbacija koje nedostaju. Da bi utvrdili je li to zbog višestruko povezanog svemira, Buchert i njegov tim izveli su nekoliko računalnih simulacija kako bi vidjeli prikaz CMB-a da izgleda kao ogromna trodimenzionalna krafna. 

Tim je utvrdio da mogućnost višestruko povezanog svemira, oko tri ili četiri puta većeg od našeg vidljivog 'mjehurića' najbolje odgovara podacima dobivenim analizom CMB-a. Buchert je naglasio da su podaci još preliminarni.

>> Je li svemir nastao u laboratoriju? >>

Naravno, ono s početka teksta da se zaputite svemirskim brodom i vratite na isto mjesto nemoguće je jer se svemir širi brzinom koja je veća od brzine svjetlosti, ali, zar nije zabavno zamišljati da zapravo živimo na površini jedne ogromne krafne?