Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža postao je novo mjesto hodočašće kazališnih sladokusaca. Scenske projekcije opusa Miroslava Krleže u Memorijalnom prostoru našli su idealan okvir za scenska događanja.

Goran Matović autor je koncepta festivala (kojeg je realizirao uz potporu Grada Zagreba, sponzora, pokrovitelja, Teatra poezije i Muzeja grada Zagreba) ostvario je jedinstveni festival posvećen velikom književniku.

Krležin Gvozd postaje mjesto susreta umjetnika kojima je Krleža misaoni i duhovni orijentir. To je susret sa živim djelom u kome se neprekidno ogledamo.

Glumci, književnici, glazbenici, likovni i filmski umjetnici „iz svog mraka, iz svoje svjetlosti" svjedočili su svoju fascinaciju velikim piscem kroz multimedijalna scenska događanja.

U utorak, 3. srpnja  festival je otvoren s programom; Krleža Hrvatski nokturno. U programu su sudjelovali; Arsen Dedić, Goran Matović, Vesna Tominac, Goran Grgić, Mirela Videk, Edin Karamazov. Koncept ovog scenskog događanja potpisuje Goran Matović. Domaćin programa bio je Pero Kvrgić koji je publiku proveo kroz prostor Krležinog stana i evocirao sjećanje na prvi susret s Krležom i njegovim teatrom. Dijalog o Krleži i s Krležom je ono što bi moglo njegovoj misli vratiti vitalnost, snagu i punoću. Ideja ovog scenskog susreta je razgovor kroz fragmente Krležinog djela. Višeslojni polemički portret legendarnog pisca građen je udjelom živog govora, glazbe, pjeva, dokumentarnog filma i tonskog zapisa Krležina glasa.

U srijedu, 4. srpnja na rasporedu festivala bila je predpremijera predstave ; Bobočka, drugih sto stranica Filipa Latinovića.

U ulozi Bobočke nastupila je Ecija Ojdanić.

U predstavi je sudjelovao i konceptualni video umjetnik i skladatelj: Willem Miličević. Kostimi je kreirala Mirjana Zagorec. Adaptaciju romana potpisuje Ana Tonković Dolenčić a režiju Ivan Leo Lemo.

Bobočka je jedno od najkompleksnijih Krležinih ženskih lica, a kroz priču o njezinom burnom životu koji je požudno krivudao od građanskog luksuza s početka dvadesetog stoljeća do siromaštva u blatu sela Kostanjevca... Domaćin ovog scenskog događanja bio je Žarko Paić.

U četvrtak, 5. srpnja u programu Razgovori s Krležom sudjelovali su Rade Šerbedžija i Predrag Matvejević. Domaćin događanja bio je Božo Rudež.

Predrag Matvejević, autor „Razgovora S Krležom" i Šerbedžija program su započeli sjećanjima na susrete s Krležom. Privatni razgovor pretapa se u dijalog: Krleža ( Šerbedžija) - Matvejević.

U petak, 6. srpnja na sceni su Krleža i studenti ADU u scenskom kolažu Djetinjstvo u Agramu ili Pir iluzija. Boris Svrtan spaja je fragmente Djetinjstva u Agramu i Krležine poezije u jedinstven scenski događaj.U programu su sudjelovali Boris Svrtan, autor programa i studenti ADU (Dubravka Lelas, Ana Vučak, Irena Tereza Prpić, Luka Bulović, Dajana Čuljak, Matija Čigir, Sara Stanić, Pavao Vrkljan, Ana Marija Žužul i Filip Vidović). Domaćin je bio Velimir Visković .

U završnoj večeri festivala, na Krležin rođendan u osebujnoj scenskoj projekciji nastupio je Željko Vukmirica s programom Jazz Krleža po motivima Balada Petrice Kerempuha M. Krleže i Millitargrenze G. Szaba. Autor, muzike i teksta : Željko Vukmirica

Domaćin završne večeri festivala bio je Tonko Maroević.

U uvod u program Jazz Krleža Studenti Hrvatskih studija, borongajski grabancijaši okupljeni u bendu Mokre Gljive izveli su Balade Petrice Kerempuha kao petnaestominutni glazbeno-recitatorski performans. Članovi benda Mokre Gljive: Veno Mušinović - histrion; Ivan Šaravanja - harmonikaš; Nikola Švenda - djembe, herpaukar; Vedran Živković - tamburaš i Miroslav Krleža - knjigar. Performans je nastao u okviru izbornog kolegija Miroslav Krleža: vječno žensko i ono političko (profesorice: Dubravka Zima i Suzana Marjanić).