Diskusija je potaknuta činjenicom da niti jedan sisavac nema istaknuto poprsje poput čovjeka. Naime, kod životinja grudi naglo narastu za vrijeme dojenja, ali su inače gotovo nevidljive.

Većina se slaže da je rast grudi započeo s uspravnim hodom čovjeka, te da one danas predstavljaju simbol ženstvenosti i svojevrsni magnet za muškarce.

Međutim, oko razloga njihove veličine postoje brojne, često suprotstavljene teorije.

Američki znanstvenik Desmond Morris pretpostavlja da su grudi zapravo prednji oblik stražnjice i imaju funkciju da kod pripadnika jačeg spola probude trajni interes za ženu i osnivanje obitelji.

Njegov kolega Jared Diamond smatra da grudi šalju važne poruke. U svojoj knjizi „Treća čimpanza", kaže da velike grudi upućuju na to da žena ima dovoljno mlijeka te da njenoj djeci ne prijeti smrt od gladi.

Biolozi obje teorije smatraju netočnima, jer je s medicinskog stajališta dokazano da veličina grudi ne govori ništa o zdravlju i majčinstvu.

S druge strane, antropologinja Gillian Bentley s londonskog Sveučilišta tvrdi da grudi same po sebi nemaju erotsku funkciju. Svoju tezu utemeljila je na istraživanjima koja pokazuju da u zemljama u kojima žene ne skrivaju poprsje od očiju javnosti, one nisu značajan izvor seksualnih fantazija suprotnog spola.

Bentley smatra da su grudi velike kako se djeca prilikom dojenja ne bi ugušila: „Ravno poprsje predstavlja opasnost za djecu jer su im usta i nos previše pritisnuti uz majčino tijelo. Grudi se nisu razvile zbog muškaraca nego kao mjera sigurnosti za djecu."

Zanimljivo je da se prema najnovijim istraživanjima, sve više žena odlučuje na smanjenje a ne povećanje grudi plastičnim operacijama. Velike grudi, prema tome, nisu uvijek najvažnije i najpoželjnije.