« Život
objavljeno prije 12 godina i 11 mjeseci
SELO GRAD

Zašto vjerujemo strancima? Zbog trgovine i religije

Istraživači tvrde da je naše ponašanje povezano s porastom tržišta, ali i s povećanjem stupnja prakticiranja svjetskih religija

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (Shutterstock)
Više o

ekonomija

,

stranci

,

religija

,

povjerenje

,

tržište

Ne razgovaraj sa nepoznatima/strancima. Savjet koji smo čuli tisuću puta. Ali malo tko ga slijedi. I što je najzanimljivije, puno je onih koji ne samo da razgovaraju sa strancima, već im otvore i dušu. Zašto smo skloni vjerovati potpunim neznancima? Novo kanadsko istraživanje možda pruža odgovor na to pitanje. Vjerovali ili ne, razlozi su najčešće ekonomske ili religiozne prirode.

Istraživači tvrde da je naše ponašanje povezano s porastom tržišta na kojem se dobra razmjenjuju za novac, ali i s povećanjem stupnja prakticiranja svjetskih religija. Joseph Heinrich, antropolog sa Sveučilišta British Columbia iz Kanade, kaže da mjera poštenja i pravičnosti prema nepoznatima, u smislu namjera i uvjerenja, drastično varira diljem ljudskih društava. Dodaje kako se varijacije među skupinama mogu objasniti stupnjem tržišne uključenosti i prisutnošću religije unutar tih specifičnih društava.

Istraživanje je obuhvatilo 2,000 sudionika iz 15 manjih zajednica diljem svijeta koje su morale 'odigrati' tri igre pogodbe.

U prvoj igri jednostavno se ocjenjivalo poštenje i pravednost - jedan je sudionik morao podijeliti određenu sumu novca, a drugoga se tu ništa nije pitalo. U drugoj igri je, na primjer, sudjelovao i treći igrač koji je morao odlučiti je li potrebno kazniti prvog igrača u slučaju nepravedne ponude, odnosno podjele. Svi sudionici bili su anonimni i nisu se poznavali.

Manje zajednice bile su sklone nuditi manje ponude i bile su poprilično fleksibilne kad je u pitanju kažnjavanje nepoštenja. S druge strane, veće zajednice u kojima je ekonomija izrazito zastupljena, kao i religija, bile su sklone bavljenju većim brojkama i većim ponudama i nisu se ustručavale kažnjavati, točnije penalizirati one koji su davali neprikladne ili nepoštene ponude. Ti rezultati u skladu su s teorijom da su se širenjem ljudskoga društva razvijale i kulturološko-religiozne te ekonomske norme koje su ljudima omogućavale interakciju s nepoznatima. U velikim zajednicama postoji pravilo: Pogriješi ili prevari i bit ćeš kažnjen - bilo u vjerskom ili u ekonomskom smislu.

Naime, Heinrich smatra da su ljudi u dalekoj prošlosti razmjenjivali robna dobra samo s onima koje su poznavali. Zato su oni koji su već 'poslovali' sa strancima bili u prednosti i mogli su širiti svoje trgovanje i zarađivati nauštrb 'nepovjerljivih'. Obzirom da se društvo, odnosno ekonomsko tržište poprilično razvilo, logično je zaključiti da je moralo doći do promjene u normama interakcije sa strancima. Slično tome funkcionirale su i religije koje su sa svojim normama o poštenju i pravednosti kao temeljima ljudske interakcije dozvolile društvima da rastu i da se razvijaju.

Detaljni rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.


12.04.2010. 10:42:00
Novi komentar
nužno
nužno