Niste čuli budulicu, zaprljali ste košulju za vrijeme doručka i nikako ne možete pronaći ključeve, a na putu do posla vozni trak pored vas uvijek ide brže. Pitate se zašto se to uvijek baš vama događa?

Situacije koje nam idu beskrajno na živce zapravo imaju sasvim logična objašnjenja i nisu povezana s vlastitom nespretnošću, tvrdi Peter J. Bentley u knjizi „Why Sh*t Happens: The Science of a Really Bad Day".

Kada vas je posljednji puta pogodio ptičji izmet? Neugodna situacija je zapravo vrlo vjerojatna, jer ptice obavljaju nuždu svakih sat vremena. Prije ili kasnije će se dakle svatko od nas susresti s ptičjim izmetom na odjeći, ili još vjerojatnije, na automobilu.

Ukoliko ste zaboravili gdje ste odložili ključeve, pokušajte se samo malo bolje koncentrirati. Naime, stvari po stanu bezglavo tražimo i gubimo samo kad nam je mozak istovremeno opterećen velikim brojem informacija.

Za krivu kolonu u vožnji ili pogrešan red u prodavaonici se odlućujemo jer red procjenjujemo prema broju ljudi/vozila koji u njemu već čekaju. Međutim, dinamika reda ovisi o čimbenicima na koje često ne mislimo - količini namirnica koje osoba ispred nas ima, načinu plaćanja, iskustvu i brzini prodavačice.

Kako neke od tih parametara ne možemo golim okom predvidjeti, gubimo živce u redu koji "sporije ide" i ljutimo se što smo eto baš mi naišli na najsporiju moguću kolonu.

Logično objašnjenje stoji i iza malih nezgoda u kuhinji. Na primjer, sendvič će u pravilu uvijek pasti na stranu s putrom, pekmezom, salamom i sirom i napraviti dodatan nered u kuhinji. Naime, visina stola i veličina šnite kruha naprosto su u takvim omjerima da uzrokuju polukružni okretaj sendviča u zraku.