Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije epilepsija, najčešći neurološki poremećaj, pogađa otprilike 50 milijuna ljudi u svijetu.

Rezultati manje studije objavljeni u časopisu Epilepsia Open mogu biti ključ za otkrivanje potencijalne medicinske koristi od glazbe.

Znanstvenici su u istraživanju koristili Mozartovu "Sonatu za dva klavira u D duru, K 448" i prerađenu, živahniju verziju iste skladbe da bi ispitali hoće li ona pozitivno djelovati na epileptično stanje pacijenata.

- U posljednjih 15 do 20 godina puno smo saznali o tomu na koji način slušanje Mozartove glazbe pomaže pacijentima s epilepsijom i smanjuje učestalost napadaja, rekao je glavni autor studije dr. Marjan Rafiee s Instituta za mozak u Torontu.

- Dosad nije bilo odgovora na pitanje hoće li sličan učinak polučiti i slušanje drugoga auditivnog poticaja, odnosno kontrolne skladbe, dodao je Rafiee.
No pritom se liječnici nisu odučili za skladbu nekoga drugog skladatelja, već su dijelom izmijenili glazbenu strukturu izvorne verzije Mozartove sonate.

U višemjesečnoj studiji sudjelovalo je 13 pacijenata podijeljenih u dvije skupine.

Jedna je skupina tijekom tri mjeseca svaki dan slušala spomenutu Mozartovu sonatu, a zatim još tri mjeseca živahniju, izmijenjenu verziju iste skladbe, piše časopis Neuroscience.

Kod druge je skupine poredak slušanja bio obrnut.

Količina propisanih lijekova za to vrijeme pacijentima nije mijenjana, a o učestalosti epileptičnih napadaja morali su voditi evidenciju.

- Rezultati studije pokazali su da je svakodnevno slušanje sonate bilo povezano sa smanjenom učestalošću napadaja, zaključio je Rafiee, dodajući da rezultat ukazuje na to da se Mozartova glazba može razmatrati i kao nadomjesna terapeutska opcija za osobe koje boluju od epilepsije.