Novorođenče s četiri do pet kilograma danas više nije nikakva rijetkost. Liječnici se sve manje čude što bebe s vremenom postaju sve teže i teže. "Glavni razlozi leže u prevelikoj ponudi hrane i promjeni prehrambenih navika društva u cjelini", kaže Klaus Vetter, voditelj Zavoda za perinatalnu medicinu Berlin-Neukölln, prenosi portal Welt-Online. Pretile bebe nekada su rađale isključivo majke s poremećenim metabolizmom dok su danas majke i same izrazito pretile.

Majke svakodnevnom konzumacijom namirnica hrane fetuse pri čemu ne postoji mehanizam koji nerođeno dijete štiti od "prejedanja". Posljedice su ozbiljne, upozorava Vetter: "Dijete još u utrobi počinje pohranjivati šećer. Hormon rasta utječe na anatomiju djeteta pa su fetusi sve teži, imaju jača ramena i veći obujam tijela što otežava porod. Pretile bebe često na svijet ne mogu doći prirodnim putem i život započinju hipotekom, s kilogramima se bore godinama."

Nije kriva prehrana nego evolucija?

Iako većina za pretilost novorođenčadi optužuje majke i njihove prehrambene navike, antropolog Jeremy DeSilva s bostonskog sveučilišta tvrdi da je za sve kriva evolucija. "Prvi pripadnici Homo sapiensa su dobivali tešku djecu. Trend pretilih beba započeo je puno ranije nego što mislimo", smatra DeSilva koji je usporedio tjelesne težine novorođenčadi čimpanza, čovjeka i pračovjeka (fosili stari 2-4 milijuna godina).

Čimpanze rađaju znatno "lakše" mlade jer majke svoje potomke neprekidno nose sa sobom, penju se po stablima i iz praktičnih razloga ne smiju imati pretilo potomstvo. Antropolozi su ustvrdili da se težina današnjih beba ne razlikuje od težina beba pračovjeka.

"Pretile bebe rađale su se i prije više milijuna godina. Kako se majke nisu mogle same brinuti za njih, trebale su pomoć rodbine što baca novo svjetlo na razvoj društvenih odnosa. Zajednička briga za dijete omogućila je majkama da rađaju težu djecu nego prije", napisali su znanstvenici u studiji objavljenoj u časopisu PNAS.

Takav zaključak izazvao je brojne kritike DeSilvinih kolega koji u pitanje, prije svega, dovode metode mjerenja tjelesne mase nekadašnjih beba, s obzirom da se sve brojke svoje isključivo na teoriju. Diskusije oko prvih pretilih beba i dalje traju, ali činjenice 21. stoljeća govore same za sebe - oko 10% mališana na svijet dolazi s previše kilograma, a posljedice za majke i djecu sve dalekosežne i ozbiljne.

>>Hoće li krupne bebe postati pretila djeca?