Znanstvenici, stručnjaci i predstavnici mjerodavnih obrazovnih institucija na to pitanje dali su Hini različite odgovore - po nekima je tako riječ o izboru lakših varijanti, za neke je to pitanje koje treba ozbiljno sagledati, a neki taj podatak smatraju zabrinjavajućim.

Tako profesor matematike na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivši ministar znanosti te predsjednik Hrvatskoga matematičkog društva Hrvoje Kraljević smatra da je činjenica što je većina srednjoškolaca izabrala da će na maturi polagati osnovnu razinu matematike neposredna posljedica toga što tu razinu traži većina fakulteta za upis.

Prorektorica za studente i studije zagrebačkoga Sveučilišta Blaženka Divjak ukazuje na to da je važno jasno artikulirati ulazne kriterije za upis na studij, jer u suprotnome ako tražimo prenisku razinu, student ne može uspješno i efikasno studirati ili fakultet ne može garantirati izlazne kompetencije.

Za ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Vinka Filipovića, riječ je o zabrinjavajućem podatku koji govori da je matematika definitivno 'bauk' našim učenicima što, napominje, potvrđuje i čitav niz primjera.

Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) odgovora pak da A razinu matematike traži 11 posto studijskih programa, odnosno 83 studijska programa od njih ukupno 776. Ipak, načelnik središnjega prijavnog ureda AZVO-a Igor Drvodelić dodaje kako se studiji koji traže A razinu matematike nalaze na visokome mjestu poželjnosti.