Kućni ljubimci nisu rijetkost, štoviše, zadnjih godina svjedočimo kako je sve veći broj čudesnih životinja pripitomljen i živi ugodno s ljudima, ali i dalje su po popularnosti na uvjerljivom prvom mjestu - psi.

O njihovoj vjernosti, odanosti i prijateljskom odnosu s ljudima napisane su prave enciklopedije, no glavna karakteristika koju psi imaju za razliku od ostalih kućnih ljubimaca je ipak - druželjubivost.

Druželjubivost je zapisana u psećim genima i mogla bi biti ključan razlog zašto su odlučili dijeliti život s ljudima, kažu znanstvenici.

Psi su se razvili od vukova prije više desetaka tisuća godina, a tijekom tog razdoblja sačuvali su se geni koji pse čine posebno društvenima, piše BBC.  Oni vjerojatno određuju karakter pasa, uključujući i želju za ljudskim društvom.

"Naša analiza genetskih promjena pasa i vukova daje mogući uvid u osobnost životinja, a mogla bi značiti da su slični geni imali ulogu i kod drugih domaćih životinja, pa i mačaka", rekla je dr. Bridget von Holdt sa sveučilišta u Princetonu.

Istraživači su proučavali ponašanje kućnih pasa i sivih vukova u zatočeništvu kroz niz testova društvenosti i sposobnosti životinja za rješavanje problema.

Ti su testovi pokazali da su vukovi jednako uspješni u rješavanju problema kao psi, poput izvlačenja komada kobasice iz plastične kutije za užinu.

Psi su, međutim, bili više prijateljski raspoloženi, više su pozdravljali njima nepoznate ljude i gledali u njih, dok su se vukovi više držali po strani.

DNK testovima utvrđena je veza između određenih genetskih promjena i ponašanja, poput opreza prema strancima i razumijevanja društvenih znakova.

Slične promjene se kod ljudi vezuju uz rijedak genetski sindrom kada su ljudi izrazito društveni.

Dr. Elaine Ostrander iz američkog Nacionalnog zdravstvenog instituta, koja je također sudjelovala u istraživanju, ocijenila je da će ta informacija biti korisna u proučavanju bolesti kod ljudi.

"Ovaj uzbudljiv zaključak upućuje na korist od pasa kao genetskih sustava koji pružaju informacije za proučavanje ljudske bolesti, jer pokazuje kako manje promjene u ključnim genima pasa rezultiraju izraženijim sindromskim učincima kod ljudi", rekla je.

Psi su nastali od pripitomljenih vukova prije 20 do 40 tisuća godina.

Taj je proces počeo kada su se vukovi koji se nisu bojali ljudi ušuljali u logore lovaca sakupljača kako bi se hranili ostacima hrane.

Tijekom povijesti vukovi su pripitomljeni i postali današnji psi u svim oblicima i veličinama.

Van Holdt je rekla da su ti vukovi za sobom ostavljali potomke "prijateljskije" od drugih i tako otvorili put pripitomljavanju, piše BBC