Mađarski premijer Viktor Orban voli naglašavati da je on političar koji otvoreno govori - a europske partnere i protivnike ne ostavlja u nedoumici o svojim namjerama. Zapravo Orban često govori jednostavnim jezikom i izlaže svoj plan tako da ga svi vide. No, tu su i eksplozivna unutarnja i europska politička pitanja o kojima mađarski premijer već duže vrijeme govori s priličnom nedorečenošću - što je u njegovoj zemlji i drugdje u Europi više puta izazivalo žestoka nagađanja u javnosti.

Najvažnija od ovih tema je nedvojbeno Huxit - pitanje treba li Mađarska ostati članica Europske unije ili izaći iż EU-a kao što je to Velika Britanija učinila s Brexitom.

S jedne strane, Orban redovito i oštro napada EU i Uniju vidi kao neprijatelja u podjednakoj mjeri kao što je to bio i Sovjetski Savez koji je svojedobno okupirao Mađarsku. Istovremeno, on je više puta naglasio da još uvijek vidi mjesto Mađarske u EU-u. Što Orban doista želi? Razmišlja li ozbiljno o Huxitu? A ako ne - koji je cilj njegovih anti-EU tirada?

Ova pitanja postavljena su i prošle subote (12.2.). Toga dana u Budimpešti mađarski je premijer održao svoj tradicionalni govor o stanju nacije, u kojem je ocjenjivao proteklu godinu i dao pogled na nadolazeću političku sezonu. Ovoga puta bio je to i uvodni govor za vruću fazu predizborne kampanje - u Mađarskoj će se 3. travnja održati parlamentarni izbori, jedni od najvažnijih u zemlji u posljednja dva desetljeća.

"Džihad vladavine prava"

U europsko-političkom dijelu svog govora Orban je ovoga puta zvučao civilizirano za svoje standarde, iako se Bruxellesu na trenutke obraćao uobičajenim apsurdnim insinuacijama, poput one da je Europska unija htjela Mađarskoj nametnuti model „obitelji u duginim bojama" ili da je EU vodio " ustavni džihad" protiv njegove zemlje.

Orban je prilično trezveno ustvrdio da Budimpešta i Bruxelles "melju u dva mlina" i drugačije razmišljaju o naciji, njezinoj budućnosti, tradiciji i globalizaciji: "S naše strane, mi želimo zadržati Europsku uniju na okupu." Mađarski premijer stoga je dao "ponudu tolerancije Bruxellesu i Berlinu" - trebali bi se, kako je rekao, međusobno poštivati i pustiti jedne druge na miru. Orban nije rekao kakve bi bile posljedice ako bi adresati odbili njegovu ponudu. Ali scenarij mogućeg Huxita je, premda on to nije spominjao, nekako visio u zraku.

Mađarski premijer je već ranije u brojnim prilikama nagovijestio tu mogućnost. Tako je primjerice u veljači 2020. rekao: "Izlazak Velike Britanije i činjenica da su svi oni danas tamo još uvijek živi, pokazuju da postoji život i izvan EU."

Glasači Orbana ne žele Huxit

Orbanovi ljudi od povjerenja i članovi njegove vlade su tu eksplicitniji. Njegov stari suborac Laszlo Köver, trenutno predsjednik parlamenta, rekao je u intervjuu u srpnju 2021. da bi on osobno "definitivno danas glasao protiv" na referendumu o članstvu u EU. A ministar financija Mihaly Varga je izjavio da bi krajem ovog desetljeća pitanje Huxita moglo biti sagledano iz jedne "nove perspektive", i to onog trenutka kada Mađarska počne u budžet EU-a uplaćivati više novca nego što iz njega dobiva. A prošlog ljeta su neslužbene vladine novine Magyar Nemzet pokrenule po prvi put raspravu o izlasku Mađarske iz EU. "Vrijeme je da razgovaramo o Huxitu", bio je naslov članka.

Ali s obzirom na negativne reakcije na ovu malu kampanju za Huxit u ljeto 2021., Orbanu je trebalo postati jasno: još nije vrijeme da se to pitanje forsira u Mađarskoj - to bi za njega bilo čak i kontraproduktivno. Tada su čak i konzervativni krugovi s bijesom reagirali na izjave njegovih stranačkih prijatelja kao i na tekst u Magyar Nemzetu.

A i istraživanja javnog mnijenja posljednjih godina pokazuju rekordnu podršku članstvu Mađarske u Uniji. Čak i među Orbanovim biračima, oko četiri petine ih ne želi Huxit.

Mađarska kao regionalna sila

I iz drugih razloga, izlazak Mađarske iz EU-a ili čak samo ozbiljna rasprava o tome nije za Orbana neka realna opcija. On želi svoju zemlju etablirati kao regionalnu silu i alternativu Bruxellesu u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Mađarska država ulaže velika sredstva u tvrtke, nekretnine i medije u cijeloj regiji i vodi programe subvencioniranja vrijedne više milijardi dolara za mađarske manjine u Rumunjskoj, Srbiji, Ukrajini, Slovačkoj, Hrvatskoj i Sloveniji.

Orbanova vlada također je najveći zagovornik brzog članstva u EU-u za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru - tri zemlje u kojima antidemokratski lideri predstavljaju model vladavine sličan onom koji prakticira mađarski premijer. U slučaju Huxita, Orban, koji je već kao mlad političar imao ogromne ambicije, više ne bi mogao igrati ulogu važnog regionalnog vođe.

EU bez jedinstvenih vrijednosti

A na koncu tu su i milijarde eura iz europskih fondova koje se slijevaju u Mađarsku. Doduše se ne može baš reći da Mađarska tu samo uzima novac. Zapadne tvrtke imaju velike koristi od jeftinih troškova proizvodnje, poreznih olakšica i mogućnosti prodaje u Mađarskoj. Ipak, transferi iz Bruxellesa su u protekla dva desetljeća činili dva do četiri posto mađarskog BDP-a, to je jedan od važnih stupova Orbanovog ekonomskog modela.

Ozbiljnom raspravom o Huxitu ili čak pripremom izlaska iz EU-a, mađarski bi premijer dakle potkopao temelje svoje moći. Umjesto toga, njegov je eksplicitni interes - kako je i formulirano u svojoj ponudi tolerancije - EU bez jedinstvenih zajedničkih vrijednosti. To bi trebala biti unija u kojoj on može slobodno djelovati unutar svoje zemlje, a da pritom nije stalno izložen prijetnjama pravnim postupcima i financijskim sankcijama iz Bruxellesa.

On se zalaže za Europsku uniju kao neku vrstu pragmatičnog poslovnog kluba. Činjenica da Orban u svojim govorima neprestano napada EU i implicitno stvara prijeteću pozadinu Huxita pritom nije u suprotnosti s tim konceptom, već je njegov sastavni i logičan dio.