Zbog lošeg upravljanja prostorom poljoprivredu u Hrvatskoj možemo proglasiti i najzapuštenijim, ako ne i odumirućim gospodarskim sektorom.

S druge strane imamo turizam gdje je dolazaka sve više, ali smo sve manje sposobni tim turistima ponuditi hranu iz vlastite proizvodnje.

Osnovni problem je malena prosječna veličina poljoprivredne čestice od samo 2,4 hektara, što je šest puta manje od europskog prosjeka, no provedbu okrupnjavanja (komasacije) zemljišta onemogućavaju nesređene zemljišne i katastarske knjige-,

Razmjeri ovog problema su strašni - država je tek nedavno otkrila novih stotinjak tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta za koje nije znala da je njezino, a posljednja sustavna izmjera 5,6 milijuna hektara hrvatskog prostora napravljena je - sredinom 19. stoljeća.

I onda se čudimo ...