« Hrvatska
objavljeno prije 1 godinu i 1 mjesec
PARADOKS?

Zašto Hrvati simpatiziraju (i biraju) optužene političare?

Prvi krug lokalnih izbora ponovno je pokazao da ni USKOK-ove optužnice i postupci zbog političke korupcije, pa čak ni pravomoćne presude, nisu odvratili birače od pojedinih kandidata

Optužnice su još i plus za neke?!
Optužnice su još i plus za neke?! (Arhiva)
Više o

optužnice

,

politika

,

Hrvatska

,

izbori

Prije šest godina Ivan Čehok bio je politički mrtvac. Morao je dati ostavku na čelno mjesto u Varaždinu kako bi izašao iz pritvora nakon što je USKOK protiv njega pokrenuo postupak zbog sumnje da je Varaždin oštetio za 50-tak milijuna kuna. Danas postupak protiv njega još traje, a nekoć osramoćeni i poniženi političar ipak je smatrao da je kucnuo trenutak za veliki povratak. Sudeći prema rezultatima prvog kruga lokalnih izbora na kojima je Čehok dobio najviše glasova, isto misle i mnogi Varaždinci. 

Premda je Čehokov slučaj nakon prvog izbornog kruga dobio najveći publicitet, on nipošto nije iznimka. Prvi krug lokalnih izbora ponovno je pokazao da ni USKOK-ove optužnice i postupci zbog političke korupcije, pa čak ni pravomoćne presude, nisu odvratili birače od pojedinih kandidata. Ivica Kirin premoćno je pobijedio u prvom krugu u Virovitici, iako mu se sudi u aferi Fimi media. Radimir Čačić ušao je u drugi krug u utrci za župana Varaždinske županije, iako je već odležao zatvorsku kaznu zbog izazivanja prometne nesreće sa smrtnim ishodom. Krešo Beljak ponovno je izabran za gradonačelnika Samobora premda je svojedobno osuđen zbog provala u automobile. Slučaj Milana Bandića nemoguće je sažeti u jednu rečenicu. Samo za pregled svih njegovih postupaka i istraga, naime, potreban je poseban tekst, iako su ga birači u Zagrebu ponovno nagradili najvećim brojem glasova. I to su samo neki od brojnih primjera koji potvrđuju popularnost kandidata s pravosudnim problemima. 

Politički psiholog Ivan Šiber uopće ne dvoji da se ovdje radi o niskoj razini političke kulture. "Sociolog Ralf Dahrendorf rekao je da se politički sustav može promijeniti za šest mjeseci, ekonomski sustav za šest godina, a da za političku kulturu i demokraciju treba 60 godina. Drugim riječima, potrebna je cijela jedna generacija kako bi se uspostavile demokratske vrijednosti. Hrvatska je konzervativno društvo i ljudi ovdje jednostavno prelaze preko toga", ističe Šiber za DW.

Problem je u pravosuđu

Ovaj ugledni analitičar smatra da je za moralnu neosjetljivost hrvatskih birača suodgovorno i pravosuđe koje odugovlačenjem postupaka i nedonošenjem konačnih odluka kod građana stvara određenu toleranciju prema takvom ponašanju. "U našem društvu dokazani ratni zločinci dobivaju počasti, presude se poništavaju temeljem nekih vrlo čudnih kriterija, a Ustavni sud promptno reagira jedino ako se radi o njegovim vlastitim problemima. Što drugo onda trebamo očekivati od građana?", naglašava Šiber, a na isti problem ukazuje i bivša premijerka Jadranka Kosor. "Mislim da je ovdje riječ o nepovjerenju građana u pravosuđe i u pravnu državu. Ne usuđujem se špekulirati o razlozima tog nepovjerenja, ali mislim da valja krenuti od činjenice da kod nas nijedan veliki korupcijski predmet nije okončan pravomoćnom presudom, i to zahvaljujući odlukama Vrhovnog i Ustavnog suda koji su rušili ranije presude. Zbog toga građani gube povjerenje u pravosuđe", smatra bivša premijerka u čijem su mandatu pokrenute velike istrage protiv političke korupcije na najvišoj razini.

Prema njezinim riječima, vrijednosti poput vladavine prava i neovisnosti pravosuđa u današnjoj su Hrvatskoj "passe". "O tome nitko više ne govori, a predsjednik najvišeg zakonodavnog tijela izabran je zahvaljujući glasu osobe koja je pod sumnjom zbog krađe novca iz državnog proračuna. Naravno da je svatko nevin dok mu se pravomoćnom presudom ne dokaže suprotno, no ovdje je politika dopustila da presudan glas dobije upravo od osobe pod sumnjom. To ne povećava povjerenje građana u sustav, a građani očito osjećaju empatiju prema onima koji imaju probleme sa zakonom i staju na njihovu stranu", upozorava Jadranka Kosor.

Odsustvo političke mudrosti

Sudeći po teritorijalnoj rasprostranjenosti ovog fenomena, čini se da je on prisutan gotovo u cijeloj zemlji, bez obzira na razvijenost. Profesor Šiber ipak upozorava da općenito vrijedi pravilo da su tradicionalnija društva tolerantnija prema neprihvatljivom ponašanju. U razvijenim demokracijama, nastavlja naš sugovornik, kada se, primjerice, utvrdi plagiranje, ostavku daje ne samo onaj tko je plagirao, nego i oni koji su bili nadređeni. U našem društvu, slikovit je Šiber, plagijat se brani "do posljednje kapi autoriteta", jer se, naravno, radi o "našem čovjeku". "Isto vrijedi i za korupciju i nepotizam. A u Hrvatskoj je svatko nekome kum. Uzmimo samo slučaj ministra financija Zdravka Marića. Riječ je o dobrom stručnjaku, ali neshvatljivo je da zbog Agrokora nije sam odstupio, čime bi i premijeru olakšao poziciju. Obrana 'svojih' po svaku cijenu nije odraz političke snage, odvažnosti i autoriteta, nego odsustva elementarne političke mudrosti. Aktualna kriza vlade, dakle, nastala je iz potpuno nepotrebnog razloga, što ne znači da ne bi nastala iz nekog drugog", mišljenja je Šiber.

Rješenju ovog problema nije pomogla nedavna izmjena izbornog zakona, kada je na prijedlog Mosta pravomoćno osuđenima na zatvorsku kaznu dulju od šest mjeseci zabranjena kandidatura na izborima, ali samo ako su osuđeni zbog precizno navedenih kaznenih djela. Upravo je to pobudilo sumnju da je zakon pisan isključivo zbog jednog čovjeka, zbog čega je i dobio naziv Lex Vlahušić, koji se zbog ovog zakona nije mogao kandidirati za još jedan gradonačelnički mandat u Dubrovniku.

Pristrani novinari

"Ako se zbog jednog čovjeka piše zakon, ako se presude ukidaju pod neobičnim okolnostima, onda sve to potiče nepovjerenje u sustav. I da apsurd bude veći, Vlahušić, koji nije mogao biti kandidat za gradonačelnika, sutra može postati saborski zastupnik i premijer", podvlači bivša premijerka, koja i medije drži odgovornima za stvaranje empatije prema kandidatima s pravosudnim problemima, jer taj problem ne problematiziraju. "Jedan dio medija ponaša kao da problem ne postoji", rezolutna je Kosor.

Profesora Šibera, međutim, neobjektivnost i pristranost novinara ne iznenađuje. I novinari su, kaže on, samo ljudi koji s pokušavaju uklopiti u svoju okolinu: "Kada vaš prijatelj napravi neku svinjariju, pokazat ćete razumijevanje. Nema objektivnog čovjeka, pa tako nema ni objektivnog novinara. Novine imaju tendenciju stranačkog opredjeljivanja, a tako je i u svijetu. Hrvatska u tome nije iznimka".

04.06.2017. 15:01:00
Novi komentar
nužno
nužno