Pologanjem vijenaca i paljenjem svijeća na gradskom groblju u Kninu te svečanim podizanjem državne zastave na kninskoj tvrđavi danas je počelo je obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja i 15. obljetnica vojno-redarstvene operacije "Oluja".

Svečanosti podizanja državne zastave na kninskoj tvrđavi nazočili su predsjednik Republike Ivo Josipović, predsjednica Vlade Jadranka Kosor i predsjednik Sabora Luka Bebić. Prije podizanja hrvatske zastave u Kninu su se oglasila crkvena zvona, a nakon odsvirane "Lijepe naše" zastavu je na stijeg zajednički podigla skupina pripadnika Hrvatske vojske i MUP-a .

Na kninskoj je tvrđavi bila je cjelokupna Vlada, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks,zapovjednik HRM-a Ante Urlić, 32 pripanika postrojba koje su sudjelovale u "Oluji" te ratni zapovjedik 4 gardijske brigade Damir Krstičević koji se zadržao u kraćem razgovoru s predsjednikom Josipovićem i premijerkom Kosor. Svečanosti su nazočni i predsjednici stanaka SDP-a Zoran Milanović i HSS-a Josip Fišičić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, brojni saborski zastupnici te vojni dužnosnici.

Nakon podizanja zastave nazočni su u galeriji kninske tvrđave razgledavali izložbu fotogarfija "Dani poslije" u okviru projekta HVIDRA-e Zagreb: "Povlašteni, privilegirani ili ponosni". Istodobno s podizanjem državne zastave na kninskoj tvrđavi gradskim ulicama je organiziran svečani mimohod hrvatskih branitelja i hrvatskih ratnih vojnih invalida, te članova motorističkog kluba "Veterani". Također je istodobno održano je i svečano postrojavanje postrojbi MORH-a, MUP-a i razvojačenih branitelja na gradskom stadionu u Kninu, gdje će se održati središnja svečanost Dana pobjede.

Predsjednik Josipović, premijerka Kosor i predsjednik Hrvatskog sabora Bebić jutros su s predstavnicima braniteljskih udruga položili vijence i zapalili svijeće na gradskom groblju u Kninu. Vojno redarstvena operacija "Oluja", počela je 4. kolovoza 1995. u pet sati ujutro. Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su nešto manje od 10500 četvornih kilometara, gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH, te kasnije i mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske. (hina/metro-portal)