U srpnju 2022. sve službene stranice javne uprave u Albaniji kao i stranice albanske vlade danima su bile nedostupne. Nekoliko dana kasnije slično se dogodilo i u Crnoj Gori.Napada je bilo i na institucije na Kosovu ali ovdje hackeri nisu bili toliko uspješni. Albanija je za kibernetički napad optužila Iran, za napade na Kosovo i Crnu Goru nitko nije preuzeo odgovornost ali su mediji nakon toga špekulirali oko toga da je NATO članici Crnoj Gori i prozapadnom Kosovu netko htio očitati lekciju.

Jaz između regije i Europske unije

"To je bio događaj koji je čitavoj regiji otvorio oči", rekla je Regine Grienberger, zadužena za kibernetičku sigurnost pri njemačkom ministarstvu vanjskih poslova na jednoj podijumskoj raspravi posvećenoj kibernetičkoj sigurnosti na Balkanu u Berlinu. Jedan dan uoči prve NATO konferencije o kibernetičkoj sigurnosti, koja se također održava u Berlinu, Aspen Institute je u sklopu Berlinskog procesa organizirao konferenciju na kojoj su stručnjaci za digitalnu sigurnost i politički predstavnici zemalja zapadnog Balkana raspravljali o mogućnostima povišenja stupnja kibernetičke sigurnosti u zemljama zapadnog Balkana.A ona, kako su pokazali masivni napadi na Albaniju, Crnu Goru i Kosovo, nisu na zadovoljavajućoj razini.

"Državne institucije u zemljama regije su vrlo ranjive na kibernetičke napade. Tu moramo smanjiti jaz koji vlada između zemalja zapadnog Balkana i Europske unije", rekao je zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Josip Brkić na rubu sastanka za DW. Brkić je tijekom rasprave naveo Estoniju kao uzor kad je u pitanju doseg digitalizacije javne uprave. "Estonija je uzor ne samo zemljama zapadnog Balkana nego i ostatku Europske unije", rekla je Grienberger, koja službeno nosi titulu veleposlanica za kibernetičku sigurnost pri ministarstvu vanjskih poslova i kao takva je zadužena za suradnju na ovom području.

Sudionici rasprave su se složili da i dužnosnike u regiji treba bolje pripremiti na kibernetičke izazove što je posebice važno ako se na umu ima opasnost po demokraciju kada je u pitanju manipulacija izbornim rezultatima. 

Ona je ukazala na to da zemlje zapadnog Balkana u svrhu obrane protiv kibernetičkih napada moraju intenzivnije surađivati. "Kad je u pitanju kibernetička sigurnost tu je potrebno razmišljanje izvan nacionalnih granica", rekla je Grienberger.

Neophodna prekogranična suradnja

Zamjenica ministrice vanjskih poslova Kosova Liza Gashi je svjesna potrebe pojačane suradnje među zemljama regije zapadnog Balkana, što je zahtjev koji se provlači kao crvena nit kroz Balkanski proces,  ukazuje na to kako je prekogranična suradnja zbog različitih interesa ponekad otežana. „Pokazalo se i u prošlosti kada je riječ o regionalnoj suradnji da se uvijek nađe netko tko pokušava 'solirati'. No ovo je jako važno područje i mislim da će, ako ništa drugo iz pragmatičnih razloga, zemlje surađivati", rekla je Gashi.

Sličnog je mišljenja i njezin kolega Brkić. „Zemlje zapadnog Balkana nisu u stanju same pojedinačno odgovoriti na izazove koje donose kibernetički napadi koji u principu ne zahvaćaju samo strukture jedne zemlje nego i susjedstvo. I zato u tom cyber-prostoru mi jednostavno moramo surađivati jer smo povezani ne samo digitalno nego i u mnogim drugim aspektima", rekao je Brkić.

Dezinformacija kao oblik destabilizacije

Tijekom rasprave je bilo riječi i o drugom aspektu digitalne sigurnosti koji se odnosi na dezinformacijske kampanje. „Naša regija je specifična jer je kompleksna, pa digitalna i kibernetička sigurnost ovdje imaju drugu dimenziju, između ostalog i zbog visokog stupnja propagande koja se koristi kako bi se utjecalo na druge zemlje u regiji", rekla je Gashi koja je tijekom rasprave istaknula kako mediji u Srbiji svakodnevno „lansiraju" lažne vijesti o Kosovu.

Tijana Cvjetićanin iz bosanskohercegovačke nevladine organizacije „Zašto ne", gdje vodi program provjere činjenica, ukazuje i na druge vrste manipulacije građana preko interneta, posebice društvenih mreža. „Manipulacija informacijama je ulaz prema ugrožavanju sigurnosti građana, tj. ugrožavanje njihovih osobnih podataka, njihovih financijskih podataka, ljudima se ovako čak prodaju i medicinski preparati. Dakle opasnost zbog dezinformacija.A s druge strane imamo i klasične prijetnje i mobing preko interneta gdje je također ugrožena sigurnost korisnika", kaže Cvjetićanin.

Platforme prisiliti na suradnju

Daljnji problem, kako navodi, je činjenica da na zapadnom Balkanu nisu na snazi pravni akti koji se primjenjuju na području Europske unije i da je potrebno što prije te akte implementirati i na Balkanu. „To bi pomoglo i da se velike platforme koje su se u ostatku svijeta obvezale na određena pravila i na zapadnom Balkanu odgovaraju za svoje prakse kao što je to slučaj i u Europskoj uniji", zaključuje u razgovoru za DW Cvjetićanin.

„Fact cheking je važan ali on sam nije dovoljan da zaštiti građane od neželjenih aspekata interneta", kaže Cvjetićanin. „Trenutno ne postoji proces u kojem bi institucije javnog i civilnog društva iskoristile podatke koje mi sakupimo provjerom informacija i otkrivanjem mreža dezinformiranja. Sinergija tih aktera je neophodna ako želimo povećati kibernetičku sigurnost", rekla je stručnjakinja iz Sarajeva.

I upravo Berlinski proces i Aspen institut pokušavaju potaknuti procese i stvoriti forume koji bi doveli do takvih sinergija. „Mi na zapadnom Balkanu nemamo platformu preko koje bi ozbiljno komunicirali s velikim kompanijama, ali EU i mi kao regija bismo to mogli postići ako se međusobno u tome budemo podržavali", zaključila je Cvjetićanin.