Trebamo biti zahvalni i cijeniti dobre stvari u životu pa čak i ako dolaze od nekoga drugog. Ljudi koji priznaju i pokazuju osjećaje i izražavaju zahvalnost, više su pozitivni te izražavaju pozitivne emocije kao što su sreća, optimizam i radost. 

Istovremeno imaju nižu razinu negativnih emocija poput ljutnje, nevolje, depresije i srama. Oni su također zadovoljni sa svojim životom. Nadalje, osjećaju svrhu u životu, više opraštaju i imaju bolju kvalitetu odnosa, a neki čak i spavaju bolje.

Na primjer, zahvalni ljudi skloni su vidjeti dobro u ljudima i situacijama, što može rezultirati suosjećanjem i manje kritičkim pogledom na druge i sebe. Kada netko izrazi zahvalnost, vjerojatnije je da će se on povezati s tom osobom i uložiti u taj odnos u budućnosti.

Psiholozi su proveli brojne eksperimente kako bi utvrdili je li zahvaljivanje dovodi do većeg blagostanja. Na primjer, od ljudi se može tražiti da doma izvode vježbe zahvalnosti i nakon toga izvještavaju o svom blagostanju. Ove vježbe uključuju pisanje zahvalnog pisma ili pisanje dnevnika o stvarima na kojima su zahvalni.

Sve to ukazuju na to da te vježbe zahvalnosti imaju prilično slabe učinke na dobrobit.

Istraživači su otkrili da takve vježbe zahvalnosti samo malo povećavaju sreću i zadovoljstvo životom. Slično tome, učinak na simptome depresije i anksioznosti također je bio mali.

Zahvalnost ne treba smatrati alatom za samopomoć u povećanju vlastite sreće i blagostanja. Umjesto toga, zahvalnost može biti najdragocjenija kao način odavanja počasti i priznanja nekom drugom. Doista, istraživači su otkrili da izrazi zahvalnosti vode do poboljšanih odnosa kako za one koji izražavaju zahvalnost, tako i za primatelja.

Tijekom ove globalne pandemije možda je važnije nego ikad izraziti zahvalnost važnim ljudima u našem životu - ne samo voljenim osobama, već nebrojenim javnim dužnosnicima, zdravstvenim radnicima i drugima koji su na prvoj crti obrane.